Fitoestrogeni iz soje i karcinom dojke – postoji li poveznica?

Soja i proizvodi od soje poželjne su namirnice na našem tanjuru jer pružaju brojne prednosti za cjelokupno zdravlje i to na nekoliko načina. Primjerice, soja je izvrstan izvor kvalitetnih proteina, a specifična je po tome što sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina, što je u svijetu biljnih izvora proteina rijetkost. Osim toga, istraživanja su pokazala da fitotvari iz soje, tzv. sojini izoflavoni pružaju zaštitno djelovanje od gubitka koštane mase te na taj način pomažu u prevenciji osteoporoze. Vrijedi istaknuti i fermentirane proizvode od soje, kao što su tempeh i miso, koji predstavljaju riznicu dragocjenih probiotičkih bakterija koje povoljno djeluju na zdravlje naših crijeva.

No, što je sa fitoestrogenima soje i rizikom od karcinoma dojke? Godinama se vode polemike utječe li konzumacija soje i proizvoda od soje na povećanje rizika od karcinoma dojke. U današnjem članku otkrivamo koji je stav znanosti o poveznici između konzumacije soje i pojavnosti karcinoma dojke, kao i sigurnosti konzumacije u oboljelih od malignih bolesti dojke.

Veza između soje i rizika od karcinoma dojke

Rezultati ranije provedenih studija na miševima pokazali su da miševi hranjeni sojom imaju povećani broj stanica karcinoma dojke u mliječnim žlijezdama. Upravo je ovo otkriće bacilo sumnju da bi konzumacija soje mogla imati slično djelovanje i kod ljudi. No, važno je napomenuti kako postoje razlike u probavi između miševa i ljudi. 

Prije svega, trebamo znati da soja sadrži nekoliko vrsta već spomenutih izoflavona koji pripadaju skupini fitoestrogena, biljnih spojeva koji se u tijelu „ponašaju” kao hormon estrogen. Naime, soja sadrži specifične izoflavone, genistein i daidzein, koji su uvelike različiti i slabijeg djelovanja od ljudskog estrogena.

Određene vrste karcinoma dojke koji su hormonski ovisni, primjerice estrogen – pozitivni karcinomi dojke rastu pod utjecajem prisutnog estrogena u organizmu. U tkivima sa stanicama estrogen ovisnog karcinoma dojke, estrogen djeluje kao stimulator porasta broja karcinogenih stanica. Studije novijeg datuma uspjele su dokazati da soja zapravo blokira djelovanje estrogena na način da fitoestrogeni iz soje zauzmu mjesto „pravome” estrogenu i onemoguće bujanje karcinoma. Blokirajući djelovanje „snažnijeg” humanog estrogena, fitoestrogeni soje zapravo igraju važnu ulogu u smanjenju rizika od karcinoma dojke.

Ovo pozitivno djelovanje fitoestrogena soje dodatno su potvrdile i opservacijske studije koje su pratile prehranu žena tijekom određenog vremenskog razdoblja. Tako su rezultati velikog kineskog istraživanja koje je 2020. godine objavljeno u časopisu European Journal of Epidemiology, a koje je pratilo 300 000 žena tijekom 12 godina, pokazali da umjerena konzumacija soje ne povećava rizik od karcinoma dojke. Čak štoviše, žene koje su konzumirale veće količine proizvoda od soje imale su manji rizik od karcinoma dojke.

Nadalje, pregledni rad objavljen 2022. godine u časopisu Critical Reviews in Food Science and Nutrition obuhvatio je ukupno 417 znanstvenih istraživanja koji su se bavili utjecajem soje i sojinih izoflavona na estrogen, a rezultati su pokazali kako ni proizvodi od soje niti sojini izoflavoni ne utječu nepovoljno na tkivo dojke ili razinu estrogena u žena.

Smiju li osobe oboljele od karcinoma dojke konzumirati soju?

Osobe oboljele od karcinoma dojke, ali i one koje su preboljele karcinom dojke nerijetko se pitaju je li konzumacija soje i proizvoda od soje sigurna za njih. Američko društvo za karcinom potvrdilo je sigurnost konzumacije proizvoda od soje. Rezultati meta analize objavljene 2019. godine u časopisu European Journal of Nutrition, koja je je ukupno obuhvatila 37 275 žena koje su preboljele karcinom dojke, pokazali su da je konzumacija proizvoda od soje prije ili nakon dijagnoze karcinoma dojke povezana sa smanjenim rizikom od povratka karcinoma u žena u postmenopauzi.

Međutim, kada su u pitanju sojini izoflavoni u obliku dodataka prehrani, budući da takvi dodaci prehrani sadrže koncentracije izoflavona koje su mnogo veće od koncentracija u samoj hrani, potrebno je provesti još istraživanja kako bi se potvrdila sigurnost jednaka sigurnosti namirnica od soje. 

Literatura:

• Akhlaghi M, Ghasemi Nasab M, Riasatian M, Sadeghi F. Soy isoflavones prevent bone resorption and loss, a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. Crit Rev Food Sci Nutr. 2020;60(14):2327-2341. doi: 10.1080/10408398.2019.1635078. Epub 2019 Jul 10. PMID: 31290343.
• Messina M, Mejia SB, Cassidy A, Duncan A, Kurzer M, Nagato C, Ronis M, Rowland I, Sievenpiper J, Barnes S. Neither soyfoods nor isoflavones warrant classification as endocrine disruptors: a technical review of the observational and clinical data. Crit Rev Food Sci Nutr. 2022;62(21):5824-5885. doi: 10.1080/10408398.2021.1895054. Epub 2021 Mar 27. PMID: 33775173.
• Qiu S, Jiang C. Soy and isoflavones consumption and breast cancer survival and recurrence: a systematic review and meta-analysis. Eur J Nutr. 2019 Dec;58(8):3079-3090. doi: 10.1007/s00394-018-1853-4. Epub 2018 Oct 31. PMID: 30382332.
• Wei Y, Lv J, Guo Y, Bian Z, Gao M, Du H, Yang L, Chen Y, Zhang X, Wang T, Chen J, Chen Z, Yu C, Huo D, Li L; China Kadoorie Biobank Collaborative Group. Soy intake and breast cancer risk: a prospective study of 300,000 Chinese women and a dose-response meta-analysis. Eur J Epidemiol. 2020 Jun;35(6):567-578. doi: 10.1007/s10654-019-00585-4. Epub 2019 Nov 21. PMID: 31754945; PMCID: PMC7320952.