Ima li osnove primjena dodataka prehrani nakon onkološkog liječenja?

Postavljanjem dijagnoze maligne bolesti, očekivana je pojava povećanje svjesnosti o važnosti pravilnih životnih i prehrambenih navika. Promjena obrazaca prehrane te uzimanje različitih dodataka prehrani prvi su koraci koji oboljeli čine u nadi da će im to ubrzati proces ozdravljenja. Međutim, ima li korištenje dodataka prehrani uporište u znanosti i ako ima, koji mikronutrijenti su posebno važni nakon preboljenja zloćudne bolesti?

Studije pokazuju kako je između 20% i čak 85% ispitanika počelo uzimati neki dodatak prehrani nakon postavljanja dijagnoze maligne bolesti. Najčešće su to oboljeli od karcinoma dojke, prostate, debelog crijeva i pluća, što ne čudi s obzirom da su to neki od karcinoma koji se najčešće dijagnosticiraju kako kod nas, tako i u svijetu. Oboljeli navode kako su neki od razloga zbog kojih su počeli uzimati dodatke prehrani poboljšanje kvalitete života, smanjenje nepoželjnih nuspojava liječenja, ali i preporuka liječnika, obitelji, prijatelja i drugih pacijenata. 

Najčešće korišteni dodaci prehrani tijekom oporavka

U posljednjih dvadesetak godina, posebno je zabilježen porast u konzumaciji vitamina D te pripravaka koji sadrže riblje ulje, odnosno omega-3 masne kiseline. Uz njih, multivitaminsko-mineralni pripravci i dalje su jedni od najčešće korištenih, zatim i monopripravci vitamina C i E, glutamina, beta-karotena i melatonina. Od biljnih pripravaka ističe se primjena astragalusa, sikavice, kurkumina, resveratrola, đumbira i ginsenga. 

Što kaže znanost?

Multivitaminsko-mineralni pripravci

Brojne znanstvene studije provedene su na ovoj populacijskoj skupini, a rezultati su i dalje prilično proturječni. Stoga se osobama koje su preboljele zloćudnu bolest, ali i svim zdravim pojedincima preporučuje da se ne oslanjaju na mogućnost da će samo korištenjem ovih pripravaka spriječiti razvoj ili povratak bolesti. Stručnjaci savjetuju ako se već uzima ovakav dodatak prehrani, da vrijednosti svih mikronutrijenata ne prelaze 100% preporučenog dnevnog unosa, osim ako je dnevni unos hrane neadekvatan ili su ustanovljeni deficiti pojedinih mikronutrijenata. Dakle, potrebna je opsežna nutritivna procjena pacijenta kako bi se utvrdilo postoje li znakovi deficita pojedinih mikronutrijenata prije nego se preporuči uzimanje multivitaminskog dodatka prehrani. Pravilni prehrambeni izbori koji uključuju obilje šarenog svježeg voća i povrća, orašastog voća, sjemenki te cjelovitih žitarica trebali bi biti temelj pravilne prehrane s protuupalnim i antikancerogenim svojstvima tijekom oporavka od maligne bolesti. 

Vitamin D

Poznata je uloga vitamina D u prevenciji karcinoma, a brojne studije pokazale su i njegovo protuupalno, antiproliferativno te imunomodularno djelovanje. Bez obzira na dokazano pozitivno djelovanje, gotovo 80% odrasle populacije u SAD-u ima razinu 25(OH)D, odnosno metabolita vitamina D u krvi, ispod 75 nmol/L, što je preporučena donja granica optimalnog statusa vitamina D u krvi. S obzirom da su izvori vitamina D u hrani izuzetno skromni, izlaganje suncu najviše doprinosi koncentraciji cirkulacijskog vitamina D. Međutim, izlaganje sunčevim zrakama nedovoljno je za sintezu adekvatne količine vitamina D od studenog do početka svibnja za sve ljude koji žive na prostorima veće zemljopisne širine (iznad 40° geografske širine). Stoga se suplementacija vitaminom D smatra sigurnom i dostupnom za sve populacijske skupine, kako bi se postigle adekvatne vrijednosti u krvi koje mogu imati potencijalne blagotvorne učinke na zdravlje pojedinca. 

Βeta-karoten

Beta karoten je prekursor vitamina A, fitonutrijent prisutan u crvenom i narančastom voću i povrću. Međutim, visoke doze beta-karotena iz dodataka prehrani povezuju se s nepovoljnim učinkom povećanja rizika za razvoj karcinoma pluća u pušača. Stoga se ovoj skupini ne preporučuje dugotrajna (>4 godine) konzumacija beta-karotena u obliku dodataka prehrani. Zanimljivo je istaknuti kako se konzumacija visokih doza beta-karotena iz hrane ne povezuje s nepovoljnim učincima. 

Vitamin E

Vitamin E također je jedan od nutrijenata koji je generirao veliki interes u znanstvenoj zajednici kao potencijalno sredstvo za smanjenje proliferacije tumorskih stanica, međutim rezultati studija koji su istraživali blagotvorni utjecaj vitamina E na zdravlje osoba koje su preboljele karcinom prilično su proturječne. Ranije studije pokazivale su kako se suplementacija vitaminom E povezuje s povećanim rizikom od karcinoma pluća u pušača. Međutim, studija objavljena prošle godine pobija tu tezu te govori u prilog povećanim vrijednostima vitamina E u krvi koji se povezuje sa smanjenim rizikom od pojave karcinoma pluća. Ova studija potvrđuje važnost adekvatnog fiziološkog statusa vitamina E u prevenciji karcinoma pluća. 

Vitamin C

Vitamin C jedan je od najpopularnijih vitamina s antioksidativnim djelovanjem, kako među onkološkim bolesnicima, tako i u općoj populaciji. Studije također pokazuju kako visoke doze vitamina C pozitivno utječu na smanjenje proliferacije tumorskih stanica različitih vrsta karcinoma, uključujući stanice karcinoma prostate, gušterače, jetre i debelog crijeva. Međutim, studije 1970-tih godina pokazale su kako vitamin C može smanjiti djelotvornost kemoterapije ako se uzima tijekom liječenja. No, te tvrdnje su pobijene, i studije novijeg datuma potvrđuju sigurnost primjene vitamina C tijekom i nakon liječenja. 

Omega-3 masne kiseline

Glavni izvori omega-3 masnih kiselina su plava riba, poput srdele, skuše i tune, te riba hladnih mora poput lososa, ali i sjemenke i orašasto voće. S obzirom na često neadekvatnu prehranu i nedovoljan unos namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama, posebno ribe, dodaci prehrani koji sadrže koncentrirano riblje ulje vrijedan su izvor ovih dragocjenih masnoća. 

Sve više se istražuje utjecaj omega-3 masnih kiselina na karcinogenezu, a dokazano je kako bi  omega-3 masne kiseline trebale biti dijelom potpornog liječenja tumorske kaheksije. Štoviše, smjernice za liječenje tumorske kaheksije propisuju dodatan unos omega-3 masnih kiselina koje su sastavni dio enteralnih pripravaka namijenjenih onkološkim bolesnicima s tumorskom kaheksijom jer postoje dokazi da ova kombinacija zaustavlja gubitak tjelesne mase uzrokovane malignom bolesti. Dakle, unos ovih vrijednih masnoća preporučuje se i za vrijeme liječenja, a posebno tijekom oporavka od maligne bolesti.   

Glutamin

Glutamin je aminokiselina koja postaje „uvjetno esencijalna“ u uvjetima stresa, a studije su pokazale kako suplementacija glutaminom, uz dobru oralnu higijenu i adekvatan unos proteina, ima blagotvorne učinke na smanjenje mukozitisa uzrokovanog radioterapijom u pacijenata oboljelih od karcinoma glave i vrata. 

Biljni dodaci prehrani

Često se oboljeli od malignih bolesti okreću različitim dodacima prehrani na biljnoj bazi jer su „prirodni“ zbog čega ih se smatra sigurnima. Razlozi zbog kojih ih najčešće konzumiraju su poboljšanje općeg stanja, stimulacija imunosnog sustava te ublažavanje nuspojava liječenja. Potencijalni problemi s ovom vrstom dodataka prehrani predstavlja podrijetlo i kvaliteta pojedinih biljnih pripravaka te prisutnost kontaminanta. Sigurnost takvih pripravaka svakako je upitna. 

Na kraju, važno je naglasiti potrebu individualiziranih potreba osoba koje su preboljele malignu bolest. Pravilna prehrana, tjelesna aktivnost koliko je moguća te dovoljna količina sna temelj su oporavka svakog pojedinca, dok se potrebe za dodacima prehrani razlikuju. Činjenica koja zabrinjava je što se pacijenti vrlo često oslanjaju na neprovjerene informacije koje su čuli od drugih bolesnika ili pročitali na internetskim stranicama upitne kvalitete sadržaja. Stoga je nužno da oboljeli tijekom i nakon liječenja sve informacije provjere sa svojim liječnikom specijalistom, liječnikom obiteljske medicine, ljekarnikom i nutricionistom koji će ih pravodobno savjetovati o potpornoj terapiji primarnom liječenju, ali i u razdoblju oporavka.  

Literatura:

Marian MJ, Dietary Supplements Commonly Used by Cancer Survivors: Are There Any Benefits? Nutrition in Clinical Practice. Volume XX Number X. Month 201X 1–21. DOI: 10.1177/0884533617721687
Böttger F,  Vallés-Martí A, Cahn L, Jimenez CR. High-dose intravenous vitamin C, a promising multi-targeting agent in the treatment of cancer. J Exp Clin Cancer Res. 2021; 40: 343. doi: 10.1186/s13046-021-02134-y
Hosokawa Y, Saga R, Monzen S, Terashima S, Tsuruga E. Ascorbic acid does not reduce the anticancer effect of radiotherapy. Biomed Rep. 2017 Jan; 6(1): 103–107. .doi: 10.3892/br.2016.819
Huang J, Weinstein SJ, Yu K, Männistö S, Albanes D. A Prospective Study of Serum Vitamin E and 28-Year Risk of Lung Cancer. J Natl Cancer Inst. 2020 Feb 1;112(2):191-199. doi: 10.1093/jnci/djz077.