04.03.2019.

Karcinom pluća

Zašto nastaje karcinom pluća?

U nastanku karcinoma pluća sudjeluju čimbenici vezani uz pojedinca, ali i brojni okolišni čimbenici koji su u međusobnoj interakciji. Najčešći uzrok nastanka karcinoma pluća – aktivno pušenje duhanskog dima – dobro je poznat od druge polovice prošlog stoljeća.1,2,3,4 Rizik od nastanka karcinoma pluća povisuje se s duljinom trajanja pušenja i brojem popušenih cigareta na dan. Pedesetih godina prošlog stoljeća došlo je do promjene načina proizvodnje, dizajna i sastava cigareta, a time i vrste i količine udahnutih tvari koje izazivaju karcinom. Tek osamdesetih godina prošlog stoljeća ustanovljena je moguća povezanost obolijevanja od karcinoma pluća i pasivne izloženosti duhanskom dimu. Kasnijim brojnim studijama i analizama potvrđen je za 20% viši rizik od nastanka raka pluća kao posljedice pasivnog pušenja.5,6

No, na nastanak karcinoma pluća utječu i drugi čimbenici koji često djeluju udruženi s pušenjem. Primjerice, profesionalna izloženost plinu radonu, ionizirajućem zračenju, azbestu, arsenu itd. povisuje rizik od obolijevanja od zloćudnog tumora pluća.7,8,9 Udisanje karcinogenih tvari uvjetovano je stupnjem onečišćenja zraka u svakodnevnom životu pa tako i čimbenici onečišćenja okoliša (i u atmosferi i u zatvorenim uvjetima) pridonose povišenju rizika za dodatnih 1 – 2%.10 I neke druge bolesti mogu imati važnu ulogu u povišenju stupnja rizika od nastanka karcinoma pluća (povišen rizik od obolijevanja imaju, primjerice, pacijenti pozitivni na HIV, bolesnici koji boluju od kronične opstruktivne plućne bolesti i različitih oblika plućne fibroze).11

U posljednje se vrijeme sve više rabe (uz vrlo aktivnu i promišljenu promidžbu proizvođača) i tzv. elektroničke cigarete te različiti uređaji za zagrijavanje tekućina za udisanje pare s kemikalijama i nikotinom. Nažalost, realnu sliku štetnosti i sve posljedice uporabe ovih uređaja vidjet ćemo tek nakon nekoliko desetljeća njihove primjene, koliko je bilo potrebno i za spoznaju o štetnom učinku i posljedicama pušenja „običnih“ cigareta.

Koliko je česta pojava karcinoma pluća?

Karcinom pluća do 30-ih je godina prošlog stoljeća bio iznimno rijetka bolest, no učestalost se tijekom prošlog stoljeća svakih petnaest godina udvostručavala. Tako je krajem 20. stoljeća postao među najčešćim uzrocima smrti od zloćudnih bolesti u svijetu. Danas je u svijetu karcinom pluća na prvome mjestu prema stopi smrtnosti u muškaraca, a na drugome u žena.12

Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u 2015. godini karcinom dušnika, bronha i pluća bio je najčešći invazivni karcinom u muškaraca (s udjelom od 18% među svim novooboljelima od zloćudnih bolesti), dok je u žena, prema učestalosti među zloćudnim bolestima, dijelio drugo mjesto s karcinomom debelog crijeva (oba su zastupljena s po 8% od novooboljelih u toj godini), a nakon karcinoma dojke koji je bio najčešći karcinom, prema pojavnosti, u žena.

U Republici je Hrvatskoj 2015. godine kod 3002 stanovnika postavljena novootkrivena dijagnoza karcinoma pluća, a iste je godine od karcinoma pluća umro ukupno 2821 bolesnik.13 Tako je rak pluća treći pojedinačni uzrok smrti nakon ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti u cjelokupnoj populaciji RH te u muškaraca, a na osmom je mjestu na ljestvici pojedinačnih uzroka smrti u žena.

Literatura

  1. Doll R, Hill AB. Smoking and carcinoma of the lung; preliminary report. Br Med J 1950;2(4682):739–48.
  2. Levin ML, Goldstein H, Gerhardt PR. Cancer and tobacco smoking: A preliminary report. J Am Med Assoc 1950;143:336–8.
  3. Wynder EL, Graham EA. Tobacco smoking as a possible etiologic factor in bronchiogenic carcinoma: A study of six hundred and eighty-four proved cases. J Am Med Assoc 1950;143:329–36.
  4. Surgeon General’s Advisory Committee on Smoking and Health. Smoking and Health: Report of the Advisory Committee to the Surgeon General. DHEW Publication No. 1103. Washington (DC): U.S. Department of Health, Education and Welfare; 1964., str. 64.
  5. Office of Health and Environmental Assessment, Office of Air and Radiation. Respiratory Health Effects of Passive Smoking: Lung Cancer and other Disorders. Publication No. EPA/600/6–90/006F. Washington (DC): U.S. Environmental Protection Agency; 1992., str. 6–90.
  6. Hackshaw A. Passive smoking: Paper does not diminish conclusion of previous reports. BMJ 2003;327(7413):501–2.
  7. Brown KG. Lung Cancer and Environmental Tobacco Smoke: Occupational Risk to Nonsmokers. Environ Health Perspect 1999;107:885–90.
  8. Samet JM. Radon and lung cancer. J Natl Cancer Inst 1989;81:745–57.
  9. National Research Council (US) Committee on Health Risks of Exposure to Radon (BEIR VI). Health Effects of Exposure to Radon: BEIR VI. Washington (DC): National Academies Press (US); 1999., str. 117–28.
  10. Samet JM, Cohen AJ. Air pollution and lung cancer. U: Holgate ST, Samet JM, Koren HS, Maynard RL (ur.). Air Pollution and Health. San Diego: Academic Press; 1999., str. 841–64.
  11. Alberg AJ, Yung RC, Samet JM. Epidemiology of lung cancer. U: Murray and Nadel’s textbook of respiratory medicine. 4. izd. Elsevier Saunders; 2005., str. 1340–1.
  12. World Health Organization. 10 facts about cancer. Dostupno na: https://www.who.int/features/factfiles/cancer/en.
  13. HZJZ. Registar za rak Republike Hrvatske. Bilten br. 40. Zagreb; 2018.

 

Sljedeće pročitajte

Koji su simptomi karcinoma pluća? >>