Glavni izbornik

04.05.2022.

Zašto raste učestalost karcinoma debelog crijeva kod mladih?

Nova velika studija pokazala je kako sve više mladih ima dijagnozu karcinoma debelog crijeva. Istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Coloradu analizirali su podatke više od 100.000 osoba s adenokarcinomom, agresivnim karcinomom za koji je vjerojatnije da će se otkriti u kasnijim fazama. Istraživanje je pokazalo da mladi u dobi od 20-29 godina imaju najveći porast u stopama novih dijagnosticiranih slučajeva karcinoma debelog crijeva i vjerojatnije je da će biti u uznapredovaloj fazi karcinoma kada se dijagnosticira, što znači da se karcinom već proširio.

Nagli porast kolorektalnog karcinoma u uznapredovalom stadiju kod mladih odraslih osoba

U istraživanju znanstvenici su uspoređivali podatke o učestalosti pojave karcinoma debelog crijeva iz dva razdoblja. Prvo razdoblje obuhvaćalo je vrijeme između 2000.-2002. godine, dok je drugo obuhvaćalo vrijeme između 2014. i 2016. godine. Znanstvenici su zabilježili povećanje pojavnosti uznapredovalog karcinoma od čak 133% u dobi od 20 do 29 godina.

Čimbenici rizika

Za sada se još uvijek ne zna zašto broj oboljelih od karcinoma debelog crijeva raste kod mladih ljudi. Sjedilački način života, prekomjerna tjelesna masa i pretilost, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, prehrana s malo vlakana, bogata masnoćama ili prehrana bogata procesiranim mesom i drugi okolišni čimbenici povezani su s ovom bolešću. Obiteljska anamneza kolorektalnog karcinoma ili polipa, te upalne bolesti crijeva također su čimbenici rizika.

Koliko genetika doprinosi razvoju karcinoma debelog crijeva?

Dijagnoza karcinoma debelog crijeva u mlađoj dobi izaziva sumnju da u pozadini bolesti leži genetika, međutim, stručnjaci još uvijek nisu uspjeli ovaj porast oboljelih povezati s genetskom predispozicijom. Najčešće genetsko stanje povezano s karcinomom debelog crijeva je Lynchov sindrom, koji obično uključuje tumore na desnoj strani debelog crijeva, no samo 10% do 20% ranih kolorektalnih karcinoma uzrokovano je nasljednim čimbenicima.

Prehrana, mikrobiota i upala

Većina stručnjaka smatra kako uzroke ove bolesti valja tražiti u prehrani, sastavu bakterija u crijevima i upali u organizmu. Sve je više dokaza koji povezuju prehranu bogatu mesom, a siromašnu voćem i povrćem s pojavom kolorektalnog karcinoma.  Također, i pretilost je čimbenik rizika te je polovina mlađih odraslih osoba s karcinomom debelog crijeva imala prekomjernu tjelesnu masu, a 17% je bilo pretilo. Određena struja znanstvenika svoj fokus istraživanja je usmjerila na bakterije koje žive u crijevima, koje se također nazivaju crijevna mikrobiota. Pa su tako određene vrste bakterija prepoznate kao sudionici u rastu i širenju kolorektalnog karcinoma, a neke mogu utjecati na učinak onkološke terapije. Nepravilna prehrana, nepovoljan sastav bakterija u crijevu te kronične upalne bolesti crijeva pogoduju razvoju upale. Upala je tjelesna reakcija na ozljedu, bolest i iritaciju, a ujedno može ubrzati rast tumora u crijevima. Također, okolišni čimbenici poput onečišćenja zraka i vode, mogu biti potencijalni uzročnici kolorektalnog karcinoma. Identificirano je više od 900 supstanci iz okoliša koje su potencijalno karcinogene. Neke od ovih supstanci mogu oštetiti DNK te dovesti do štetnih mutacija u stanicama debelog crijeva i rektuma što u konačnici može dovesti do nastanka karcinoma.

Na koje simptome valja obratiti pozornost

Kod prvih simptoma, mlađe osobe možda neće odmah tražiti liječničku pomoć što može odgoditi dijagnozu, a odgoda dijagnoze daje karcinomu vremena da se širi i napreduje. Stoga se preporučuje bez obzira na dob obratiti se liječniku kod simptoma kao što su konstipacija, rektalno krvarenje ili nagle promjene u pražnjenju crijeva.

 

Literatura:

Eric M. Montminy, Meijiao Zhou, Lauren Maniscalco, Rajiv Heda, Michelle Kang Kim, Swati G. Patel, Xiao-Cheng Wu, Steven H. Itzkowitz, Jordan J. Karlitz; Shifts in the Proportion of Distant Stage Early-Onset Colorectal Adenocarcinoma in the United States. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev 1 February 2022; 31 (2): 334–341