Ima li smisla provoditi intermittent fasting tijekom kemoterapije?

Intermittentfasting(IF), odnosno povremeni post, posljednjih je godina postao jedan od najpopularnijih prehrambenih trendova. Najčešće se provodi kao vremenski ograničeno hranjenje (npr. 16 sati posta i 8 sati za unos hrane), povremeni višednevni post ili tzv. fastingmimickingdiet – posebno osmišljena niskokalorijska dijeta koja oponaša metaboličke učinke posta, ali ipak osigurava minimalan unos nutrijenata. Kod zdrave populacije najviše se povezuje s regulacijom tjelesne mase, boljom regulacijom šećera u krvi i smanjenjem rizika za metaboličke bolesti. No, sve se češće postavlja i pitanje – može li post imati ulogu u liječenju karcinoma, osobito tijekom kemoterapije?

Zašto bi post mogao pomoći?

U laboratorijskim i životinjskim modelima pokazalo se da povremeni post usporava rast karcinoma i istodobno povećava učinkovitost kemoterapije. Kada zdrave stanice privremeno ostanu bez nutrijenata, uključuju mehanizme zaštite koji ih čine otpornijima na oštećenja. Tumorske stanice, zbog brojnih mutacija i metaboličkih promjena, tu zaštitu nemaju i ostaju ranjive. U takvim uvjetima kemoterapija selektivno djeluje jače na stanice karcinoma, dok zdravo tkivo ostaje barem djelomično pošteđeno.

Osim toga, post može sniziti razine inzulina i inzulinu sličnog čimbenika rasta (IGF-1), hormona i signalnih molekula koji potiču diobu i rast tumorskih stanica. Također se bilježi smanjenje upalnih procesa i oksidativnog stresa – čimbenika koji mogu doprinijeti boljem odgovoru na liječenje.

Što kažu kliničke studije?

Iako su rezultati na životinjskim modelima vrlo uvjerljivi, pitanje je prenosi li se isti učinak na ljude. Do sada je provedeno nekoliko manjih kliničkih ispitivanja.

Kratkotrajni post (24–72 sata) prije i neposredno nakon kemoterapije ispitan je kod pacijentica s rakom dojke, jajnika i ginekološkim tumorima. Dio ispitanica prijavio je manje nuspojava – poput umora, mučnine i probavnih tegoba – te bolju podnošljivost terapije. U nekim istraživanjima zabilježen je i povoljniji odgovor tumora na kemoterapiju, osobito kod duljeg posta.

Fastingmimickingdiet u nekoliko je studija pokazala poboljšanja u regulaciji šećera u krvi i smanjenju čimbenika rasta povezanih s karcinomom. Pacijenti su taj režim lakše podnosili nego potpuni post, iako se dio njih mučio s pridržavanjem protokola.

Zajednički nazivnik ovih istraživanja jest da su bila mala, s ograničenim brojem ispitanika i različitim režimima, pa se zasad rezultati ne mogu smatrati konačnim dokazom.

Ograničenja i rizici

Unatoč obećavajućim nalazima, povremeni post tijekom kemoterapije nosi i određene rizike.

• Pothranjenost i kaheksija – gubitak tjelesne mase i mišićne mase ozbiljan je problem kod mnogih onkoloških bolesnika. Post može dodatno pogoršati taj rizik.
• Individualne razlike – kod nekih vrsta tumora uočena je korist, ali kod drugih nema učinka ili su u pretkliničkim istraživanjima zabilježeni nepovoljni rezultati.
• Nedostatak dokaza – nema dovoljno velikih i kvalitetnih kliničkih ispitivanja koja bi mogla potvrditi sigurnost i učinkovitost ovakvog pristupa.

Zbog toga stručne organizacije i onkolozi ističu da se povremeni post tijekom kemoterapije za sada ne preporučuje izvan kontroliranih kliničkih ispitivanja.

Što to znači za oboljele od raka?

Iako IF nije čarobno rješenje, činjenica da postoji biološka podloga i prvi pozitivni klinički signali čini ovo područje iznimno zanimljivim. U budućnosti bi se mogao razviti u dodatnu strategiju koja bi pratila standardno onkološko liječenje – s ciljem smanjenja nuspojava i povećanja učinkovitosti terapije.

Za sada je, međutim, najvažnije da pacijenti ne eksperimentiraju samostalno, nego da se o svim prehrambenim promjenama savjetuju sa svojim liječnikom i kliničkim nutricionistom. Dobro planirana prehrana tijekom liječenja, koja osigurava dovoljan unos energije i proteina, i dalje ostaje zlatni standard potpore u onkologiji.

Zaključak

Povremeni post tijekom kemoterapije pokazuje potencijal u smanjenju nuspojava i poboljšanju metaboličkih pokazatelja, a možda i u povećanju učinkovitosti same terapije. Ipak, riječ je još uvijek o eksperimentalnoj strategiji koja zahtijeva dodatna istraživanja. Dok se ne prikupe čvrsti dokazi, najbolje je držati se preporuka liječnika i pratiti rezultate budućih kliničkih ispitivanja.

Literatura

Clifton, K. K., Ma, C. X., Fontana, L., & Peterson, L. L. (2021). Intermittentfastinginthepreventionandtreatmentofcancer. CA: A Cancer Journal for Clinicians, 71(6), 527–546. 

Gabel, K., Cares, K., Varady, K., Gadi, V., &Tussing-Humphreys, L. (2022). Currentevidenceanddirections for intermittentfastingduringcancerchemotherapy. AdvancesinNutrition, 13(2), 667–680. 

Bauersfeld, S. P., Kessler, C. S., Willich, S. N., Steckhan, N., &Michalsen, A. (2018). Theeffectsof short-termfasting on tolerance to chemotherapyinpatientswithbreastandovariancancer: A randomizedcross-over pilot study. BMC Cancer, 18(1), 476.