Dekubitus je rana ili lokalno oštećenje kože nastalo na mjestu stalnog pritiska, tlaka ili trenja izbočenih dijelova tijela i podloge. Najčešće se javlja kod bolesnika starije dobi koji dugo leže u krevetu u nepomičnom položaju.

DHA vrsta je omega-3-masne kiseline (dokozaheksaenska masna kiselina), posebno važna za funkciju mozga i vida.

Disfagija je otežano gutanje ili oštećenje akta gutanja nastalo zbog neuroloških ili gastroenteroloških poremećaja.

EPA je vrsta omega-3-masne kiseline (eikozapentaenska masna kiselina), s posebno korisnim učincima kod tumorske kaheksije (znatnoga gubitka kilograma u sklopu maligne bolesti).

Imunosni sustav je organa koji treba prepoznati i zaštititi organizam od stranih mikroorganizama, toksina te malignih stanica. Sastoji se od stanica i topljivih tvari. Glavne stanice imunosnog sustava bijele su krvne stanice (makrofagi, neutrofili, limfociti), a u topljive tvari ubrajaju se, primjerice, protutijela i citokini.

Inzulinska rezistencija stanje je pri kojemu mišići, masno tkivo i jetra ne odgovaraju prikladno na inzulin i zbog toga ne mogu dovoljno iskoristiti glukozu iz krvi.

Kalorija je mjerna jedinica koja u prehrani označava energijsku vrijednost hrane. Energijska vrijednost sastojaka hrane izražava se u kilokalorijama (kcal), iako je u uobičajenom govoru uvriježen naziv kalorija (1 kilokalorija = 1000 kalorija). Tako energijska vrijednost 1 grama ugljikohidrata, odnosno proteina iznosi 4 kcal, dok 1 gram masti ima 9 kcal.

Malnutricija stanje je neadekvatne uhranjenosti u kojem energijski, proteinski i nutritivni manjak uzrokuju brojne nepovoljne posljedice za bolesnika.

Masti su, uz ugljikohidrate, najvažniji izvor energije za naše tijelo. Osim što nam omogućuju apsorpciju vitamina topljivih u mastima, kao i rast te razvoj, masti su važan sastojak strukture naših stanica. Masno tkivo služi kao izolator topline u tijelu te pruža zaštitu od mehaničkih udaraca.

Mineralne tvari esencijalne su hranjive tvari koje su tijelu potrebne u brojnim procesima kao što su izgradnja kostiju, kontrakcija mišića, proizvodnja energije, sinteza proteina, regulacija ravnoteže tekućine, provođenje živčanih impulsa te funkcija staničnih membrana. Prema zastupljenosti, u organizmu razlikujemo makroelemente (npr., kalcij, kalij, magnezij, natrij, fosfor, klor) i elemente u tragovima (npr., željezo, jod, cink, bakar, selen, mangan, fluor).

Mukozitis (oralni mukozitis) rana je akutna komplikacija zračenja u području glave i vrata, praćena jakim bolima u usnoj šupljini, otežanim žvakanjem, gutanjem i govorom te posebice otežanim konzumiranjem hrane i pića.

Nutrijent ili hranjiva tvar jest tvar koja utječe na energijsku i biološku vrijednost hrane, a to su: bjelančevine, ugljikohidrati, masti, vlakna, natrij te vitamini i minerali prisutni u znatnijoj količini.

Nutritivni deficit definira se kao nedostatak pojedinih nutrijenata ili hranjivih tvari u prehrani koji se javlja kao posljedica malapsorpcije ili bolesti. Najčešće se javlja nedostatak pojedinih mikronutrijenata, odnosno vitamina i minerala, što može dovesti do brojnih poremećaja i bolesti.

Nutritivni status osobe definira se kao zdravstveni status koji ovisi o prehrambenom unosu i bioiskoristivosti hranjivih tvari u organizmu. Nutritivni ili prehrambeni status određuje se kombinacijom različitih metoda poput antropometrijskih mjerenja, biokemijskih ispitivanja, kliničkog pregleda i dijetetskih metoda.

Orofaringealna disfagija jest disfagija koja se pojavljuje u bolesnika s neurološkim poremećajima ili mišićnim bolestima što pogađaju skeletno mišićje. Najčešći uzroci ovog oblika disfagije jesu moždani udar, Parkinsonova bolest i miastenija gravis.

Proteini su velika skupina spojeva koji služe kao izvor energije, sudjeluju u izgradnji tkiva i brojnim fiziološkim procesima koji se zbivaju u našem tijelu. Aminokiseline su osnovne gradivne jedinice proteina, a sastoje se od ugljika, kisika, vodika, dušika te, u nekim slučajevima, sumpora. Proteini ljudskog tijela građeni su od 20 osnovnih aminokiselina.

Sarkopenija je stanje progresivnoga gubitka mišićne mase, koje se najčešće pojavljuje u starijoj dobi. Javlja se kao posljedica više uzroka, npr., smanjenja tjelesne aktivnosti (atrofija mišića), promjena u endokrinom sustavu (inzulin, hormon rasta, glukokortikoidi) i u metabolizmu proteina te gubitka neuromišićne funkcije. Sarkopeniju ne prati gubitak teka kao u osoba s kaheksijom. Nadalje, može doći i do porasta tjelesne mase zbog porasta udjela masti u tijelu. Sarkopenija se može smatrati posljedicom slabije prilagodbe organizma na fiziološke procese starenja.

Tumorska kaheksija dolazi od grčkih riječi kakos koja označava loš ili zao događaj i hexis što znači stanje. Upravo to i jest srž značenja riječi: pothranjenost ili loše nutritivno stanje, kontinuirano i nezaustavljivo tjelesno propadanje te loša prognoza liječenja bolesnika u kojih je sindrom tumorske kaheksije prisutan.

Ugljikohidrati su spojevi građeni od ugljika, vodika i kisika, a našem tijelu služe kao osnovni izvor energije. Razlikujemo jednostavne i složene ugljikohidrate. Najvažniji predstavnici iz skupine jednostavnih ugljikohidrata jesu glukoza, fruktoza i saharoza, dok su škrob i glikogen najpoznatije vrste složenih ugljikohidrata.

Vitamini su esencijalni organski mikronutrijenti koji su u prehrani potrebni u vrlo malim količinama, no golemo je njihovo kliničko značenje u zdravlju i bolesti. Danas je poznato 13 vitamina, a prema topljivosti, dijele se na topljive u mastima (vitamini A, D, E i K) i topljive u vodi (vitamini B-skupine i vitamin C). Vitamini pokazuju niz kemijskih i funkcionalnih sličnosti, a djeluju kao koenzimi i antioksidansi (vitamini E i C) ili imaju hormonsku aktivnost (vitamini A i D).