Kako hraniti bolesnika s disfagijom

Disfagija ili otežano gutanje jest poremećen osjećaj prolaska hrane od usta kroz jednjak do želuca. Posljedice otežanoga gutanja mogu dovesti do: gubitka tjelesne mase, pothranjenosti, narušavanja sigurnosti dišnog sustava i smrti. Stoga temeljna načela rada multidisciplinarnog tima koji se sastoji od medicinske sestre/tehničara, liječnika, logopeda, farmaceuta, nutricionista i dijetetičara uključuju prevenciju razvoja posljedica disfagije.¹

Prehrana bolesnika s disfagijom

Nutritivna terapija važan je preventivni pristup u osoba s disfagijom. Odabir poželjnog oblika prehrane ovisi o kliničkom stanju bolesnika i stupnju disfagije. Ako je unos hrane na usta i dalje moguć, ali otežan, primjenjuje se hrana u obliku pudinga: pripravci zgusnute teksture i glatke konzistencije koji pridonose lakšem i sigurnijem gutanju bolesnika s disfagijom. Gušći napitak lakše se drži u ustima i sporije klizi niz grlo. To mišićima daje vremena za koordinaciju pa se time postiže bolja kontrola nad pićem i može se spriječiti da tekućina ode u pluća.

Ne može li bolesnik zadovoljiti energijske i nutritivne potrebe peroralnim putem, rabe se hranidbene sonde za želudac, dvanaesnik ili jejunum (enteralna prehrana). Pripravci za enteralnu prehranu dijele se prema različitosti u kemijskom sastavu, energijskoj gustoći, sadržaju proteina, osmolarnosti, viskoznosti i namjeni. Ako enteralna prehrana nije moguća ili je kontraindicirana, primjenjuje se parenteralna prehrana (oblik prehrane pri kojemu se osnovni hranjivi sastojci bolesniku daju direktno u venski sustav¹).

Rehabilitacija i njega bolesnika s disfagijom

• Modificirajte strukturu hrane (prema potrebi, zgusnite ju ili razrijedite)
• Vježbajte akt gutanja (potrebna aktivna suradnja bolesnika)
• Vježbajte različite položaje i pozicije (potrebna aktivna suradnja bolesnika)
• Stimulans putem temperature
• Intenzivni okusi, kiseli okusi
• Stavljajte hranu na specifična mjesta u ustima, uz pritisak kada je to moguće.

Jednostavni načini kako prilagoditi prehranu bolesnika s disfagijom:

• Prehranu prilagodite svakom bolesniku individualno.
• Hranu, prema potrebi, razrijedite ili zgusnite, a zalogaji mogu biti veći ili manji.
• Omogućite lijepu i ukusno serviranu hranu te ugodne uvjete okruženja.
• Predvidite 30 minuta odmora prije hranjenja i dopustite odmor između zalogaja. Ne požurujte bolesnika.
• Posjednite bolesnika uspravno, s glavom položenom tako da se olakša prolazak hrane, usmjerite pozornost na ispravno disanje. Posjednite bolesnika u za njega najudobniji položaj.
• Postavite nadohvat ruke sve što je potrebno tijekom hranjenja.
• Uvijek pričekajte da bolesnik proguta do kraja prije nego što stavi sljedeći zalogaj u usta.
• Nakon obroka ostavite bolesnika u povišenom položaju barem 1 sat.
• Pri kašlju i iskašljavanju stavite ubrus ispred usta.
• Pripremite aspirator i držite ga u pripravnosti.
• Dajte bolesniku dovoljno vremena za žvakanje i gutanje.
• Namjestite bolesniku hranu na jezik, provjerite guta li hranu ili ju zadržava u ustima.
• Nudite dosta tekućine i dajte hranu u više manjih obroka tijekom dana.
• Svakodnevno važite bolesnika i izvijestite o gubitku težine.
• Prijavite eventualno pogoršanje simptoma.²

Više informacija o prehrani kod disfagije možete pronaći i na specijaliziranoj stranici Disfagija.hr .

Literatura

1. Poljaković Z, Vodanović D, Vranešić Bender D, Ljubas Kelečić D, Starčević K, Kolundžić Z i sur. Smjernice za rano prepoznavanje, dijagnostiku i terapiju neurogene orofaringealne disfagije. Liječ Vjesn 2017;139:118–135.
2. Kadović M, Abou Aldan D, Babić D, Kurtović B, Piškorjanac S, Vico M. Sestrinske dijagnoze II. Zagreb: Hrvatska komora medicinskih sestara; 2013.

Ako želite, možete prijeći na sljedeću kategoriju članaka ili pomoću kalkulatora provjeriti jeste li u riziku od pothranjenosti.