Kako se dijagnosticira karcinom dojke?

Rano otkrivanje karcinoma dojke i dobivanje najsuvremenije i adekvatne onkološke terapije najvažnije su strategije za sprječavanje smrti od karcinoma dojke. Karcinom dojke koji se otkrije rano, prije pojave simptoma, uspješnije se liječi stoga je važno redovito provoditi testove probira koji su najpouzdaniji način ranog otkrivanja karcinoma dojke. 

Simptomi karcinoma dojke

Karcinom dojke može imati različite simptome, međutim, najčešći simptom je pojava kvržice u dojci. Svaka šesta žena kojoj je dijagnosticiran karcinom dojke u trenutku dijagnosticiranja nema prisutnu kvržicu, međutim, mogu biti prisutni drugi simptomi poput promjene u veličini i obliku dojke (oticanje dojke, crvenilo, nabiranje ili uvlačenje kože dojke „poput kore naranče“, smanjenje volumena dojke), pojave iscjetka, osipa oko bradavice, kvržice u pazuhu i promjene na bradavici (uvlačenje bradavice, crvenilo ili stvaranje krasti). 

Koliko je samopregled dojki korisna metoda prevencije?

U dijagnostici karcinoma dojke često se spominje samopregled dojke. Preporučuje se sa samopregledom dojki započeti već s 20 godina starosti, po mogućnosti svaki mjesec između 5. i 10. dana ciklusa. Prema američkom društvu American cancer society istraživanja nisu pokazala jasnu korist od redovitih samopregleda ili kliničkih pregleda od strane liječnika i postoji vrlo malo dokaza da ti pregledi pomažu u ranom otkrivanju karcinoma dojke kod žena s prosječnim rizikom od razvoja karcinoma dojke. Međutim, samopregledi mogu biti korisni za žene koje su u visokom riziku od razvoja karcinoma dojke kao i za žene koje se osjećaju sigurnije uz redovite samopreglede. Visok rizik od karcinoma dojke imaju žene s povećanim rizikom od genetske predispozicije (mutacije u BRCA1 i BRCA2), određene reproduktivne povijesti ili rase i etničke pripadnosti i preporučuje se svim ženama porazgovarati sa svojim liječnikom o riziku. Uz samopregled, ultrazvučni pregled i mamografija također se smatraju važnim dijelom prevencije. 

Ultrazvučni pregled je metoda izbora za žene mlađe od 45 godina

Ultrazvučni pregled za žene mlađe od 45 godina smatra se zlatnim standardom i kod značajnog broja žena uz ultrazvučni pregled nije potrebno činiti dodatne dijagnostičke preglede. Ultrazvuk dojke osobito je pogodan za mlade žene i žene s gustim žljezdanim tkivom u dojkama, kod kojih je osjetljivost mamografije u detektiranju promjena na dojci smanjena. Ponekad se u dijagnostici bolesti obavlja ciljani ultrazvučni pregled nakon prethodno obavljenih pregleda poput mamografije ili magnetske rezonance.  Prema Inicijativi Europske komisije za borbu protiv raka dojke (ECIBC) mamografski pregledi prema europskim smjernicama nisu preporučljivi za žene mlađe od 45 godina bez simptoma bolesti i s prosječnim rizikom od razvoja karcinoma dojke jer prema trenutnim saznanjima šteta od zračenja tijekom pretrage nadilazi njene koristi. Stoga je kod prevencije, ultrazvuk metoda izbora za žene mlađe od 45 godina. 

Pobliže o mamografiji

Mamografija je osnovni pregled za rano otkrivanje karcinoma dojke, a radi se o rentgentskom pregledu dojki kojim se mogu otkriti promjene na dojci oko dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda. Za žene u dobi između 45 i 49 godina preporučuje se obavljati mamografske preglede svake dvije do tri godine, dok je za žene u dobi između 70 i 74 preporuka mamografski pregled obaviti jednom u tri godine. Nakon 75. godine života ženama je potreban individualni pristup u procjeni potrebe radioloških pregleda ovisno o zdravstvenom stanju i komorbiditetima. 

U Hrvatskoj se žene u dobi 50-69 godina svake dvije godine pozivaju na mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja karcinoma dojke koji se provodi od 2006. godine. Mamografski pregled vrši se uz kompresiju (pritisak) tkiva dojke, no procedura je kratka i za obje dojke pregled traje najviše 10 minuta. Za žene generativne dobi mamografija se preporučuje u prvoj fazi menstrualnog ciklusa i to od 5. do 12. dana ciklusa. Kod dojki s gustim tkivom, mamografija teže otkriva potencijalni tumor jer gusto tkivo i abnormalno tkivo slično izgledaju na mamografu, stoga liječnik radiolog može dati preporuku za dodatne pretrage poput digitalne tomosinteze dojke. Tomosinteza ili 3D mamografija omogućava slojevito snimanje i tako bolju detekciju malignih lezija kod gustih dojki. Uz tomosintezu dodatna metoda ispitivanja je i kontrastna mamografija, koja se primjenjuje kod nejasnog ili sumnjivog nalaza nakon konvencionalnih pretraga poput mamografije i/ili ultrazvuka. Kod ove pretrage koristi se karakteristika zloćudnih tumora da stvaraju vlastitu mrežu krvnih žila čija je stijenka, zbog slabije kvalitete, povećano propusna za kontrastno sredstvo. Stoga se u sklopu ove pretrage primjenjuje kontrastno sredstvo na bazi joda koje se ubrizga intravenski i nakon dvije minute čekanja obavi mamografsko snimanje. Kontrastna mamografija preporučuje se i ženama kod kojih valja procijeniti odgovor na onkološku terapiju ili recidiv bolesti, ali i kod oboljelih kod kojih je magnetska rezonanca kontraindicirana primjerice zbog klaustrofobije ili u slučajevima kada magnetska rezonanca nije dostupna. 

Što učiniti kod pojave simptoma i promjena na dojkama?

Žene koje primijete simptome ili promjene na dojkama moraju se što prije javiti svom liječniku koji će ih uputiti na klinički pregled i ultrazvuk. Kod starijih žena klinički pregled i ultrazvuk nadopunjuje se mamografijom koja može uključiti i konstrastnu mamografiju. Ultrazvučnim pregledom mogu se uočiti ciste na kojima se može primijeniti terapijski postupak citološke evakuacije sadržaja pod kontrolom ultrazvuka. Kod tvorbi koje ukazuju na malignu bolest, nakon ultrazvuka potrebno je učiniti biopsiju širokom iglom, a ovisno o nalazu biopsije odlučuje se o potrebi za magnetskom rezonancom. Radiološka obrada za procjenu proširenosti maligne bolesti uključuje pregled PET/CT uređajem. 

Literatura:

• Prutki, Maja, et al. "Smjernice za radiološko dijagnosticiranje i praćenje bolesnica oboljelih od raka dojke." Liječnički vjesnik, vol. 144, br. 1-2, 2022, str. 1-14.
• European Commission, Joint Research Centre, Ulutürk, A., López-Alcalde, J., Neamțiu, L. (2016). European guidelines for breast cancer screening and diagnosis: the European breast guidelines, Publications Office.
• Oeffinger KC, Fontham ET, Etzioni R, Herzig A, Michaelson JS, Shih YC, Walter LC, Church TR, Flowers CR, LaMonte SJ, Wolf AM, DeSantis C, Lortet-Tieulent J, Andrews K, Manassaram-Baptiste D, Saslow D, Smith RA, Brawley OW, Wender R; American Cancer Society. Breast Cancer Screening for Women at Average Risk: 2015 Guideline Update From the American Cancer Society. JAMA. 2015 Oct 20;314(15):1599-614.