Apetit je psihološki fenomen koji predstavlja općenitu želju za hranom ili želju za točno određenom vrstom hrane. Apetit se javlja neovisno o tome treba li naše tijelo hranu ili ne, a mogu ga potaknuti slike ili miris hrane ili sjećanja na određene trenutke u prošlosti. S druge strane, u organizmu se može javiti i nedostatak apetita koji se manifestira na način da nas hrana ne privlači i odbijamo jesti iako možda osjećamo glad.
Kod malignih bolesti problem s nedostatkom apetita može se javiti kao posljedica metaboličkih promjena u organizmu, ali i kao nuspojava terapije lijekovima. Onkološka terapija često izaziva promjene u osjetilu okusa, a hrana tada često može imati okus po metalu ili kartonu što umanjuje želju za hranom odnosno pogoršava apetit.
Što utječe na gubitak apetita?
Apetit mogu poremetiti:
- tumor
- kemoterapija, zračenje, uzimanje lijekova te njihove nuspojave
- stres i psihičko stanje uzrokovano samom bolesti
Koje su posljedice gubitka apetita?
Gubitku apetita često se ne pridaje važnost, iako može imati ozbiljne posljedice. Ako nemate apetit, unos hrane je značajno manji te posljedično dolazi do gubitka tjelesne mase. Nedovoljan unos hrane značit će i da je unos energije te važnih nutrijenata koji su tijelu trenutno potrebni nedostatan. Ovakva situacija dugoročno dovodi do pothranjenosti te može imati mnoge negativne posljedice kao što su:
- smanjenje mišićne mase
- slabiji imunosni sustav
- veća učestalost infekcija
- veći broj nuspojava liječenja
- prekidi terapije
- dulji boravak u bolnici i lošija prognoza bolesti.
Budući da oko 20-30% potreba za vodom zadovoljavamo hranom, neadekvatnim unosom hrane također se povećava i rizik od dehidracije.
Kada i koliko često trebam jesti?
Osnovni cilj kod smanjenog apetita trebao bi biti da opskrbite svoje tijelo dovoljnom količinom energije i hranjivih tvari, čak i u slučaju da jedete manje.
Neka vam nit vodilja bude da jedete uvijek kada to možete. Razmislite postoji li određeno doba dana kada više osjećate glad, primjerice ujutro. Tada pokušajte pojesti što više hrane bogate energijom. Ako primjećujete da vam odgovaraju mali obroci, uvedite barem 5-6 malih porcija tijekom dana. Kada ste vani u pokretu, uvijek pri ruci imajte neki međuobrok.
Planiranje obroka, odnosno nabavka hrane i kuhanje unaprijed vrlo je korisno te može olakšati svakodnevni život. Pokušajte piti isključivo nakon obroka kako ne biste napunili želudac i osjetili sitost prije vremena.
Osim toga, dajte si oduška i prkosite uvriježenim pravilima. Ako vam se ujutro jedu lazanje, a navečer zobena kaša, to je u potpunosti prihvatljivo.
Kako potaknuti apetit?
Omiljena hrana
Iskoristite svaki pozitivni impuls u apetitu - vaša omiljena hrana za vas je trenutno dragocjen izvori energije pa posegnite za njom bez grižnje savjesti.
Hrana koja povećava apetit
Pokazalo se kako određena hrana kod mnogih uzrokuje povećanje apetita:
- začini i začinsko bilje – đumbir, cimet, vlasac
- krepke juhe od povrća i mesa
- gorke namirnice - bezalkoholno pivo, tonik, gorki limun, čajevi (pelin, maslačak, čaj od hmelja). Međutim, u slučaju maligne bolesti probavnog sustava, ovu skupinu namirnica potrebno je izbjegavati.
Posluživanje hrane
Poslužite hranu na primamljiv način, primjerice u neobičnom posuđu (npr. salata u staklenci) ili poslužite male porcije na velikim tanjurima. Također, grickalice poput orašastih plodova i sušenog voća koje su bogate energijom i hranjivim tvarima rasporedite po vidljivim mjestima u domu te im često pristupite. Budući da jaki mirisi često povećavaju odbojnost prema hrani, poželjno bi bilo provjetriti dom prije jela.
Ostalo
Lagana tjelovježba na svježem zraku može potaknuti apetit. Osim toga, isprobajte potiču li vam slike hrane ili kulinarske emisije želju za hranom. Od koristi bi mogla biti polagana šetnja i razgledavanje polica supermarketa.
Ako primijetite određene simptome koji utječu na apetit, poput promjena okusa, pojave proljeva ili boli pri gutanju, svakako se obratite svojem liječniku i nutricionistu te porazgovarajte o ovome problemu.