Kako si pomoći kod sindroma umora?

Sindrom umora je mnogo više od uobičajenog osjećaja umora i pospanosti. Ovaj simptom, ali i nuspojava liječenja karcinoma oboljeli često opisuju kao paralizirajući osjećaj nedostatka energije koji ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Konstantno je prisutan osjećaj tjelesne, emocionalne i mentalne iscrpljenosti, a nikakav odmor niti san ne daje željene rezultate. Kako si onda pomoći?

Što uzrokuje sindrom umora?

Pesimizam izaziva činjenica kako sindrom umora pogađa čak 80 do 100% oboljelih od malignih bolesti. Ovisno o vrsti i stadiju karcinoma različiti su čimbenici koji uzrokuju sindrom umora:

• anemija zbog nedostatka crvenih krvnih stanica
• osjećaj boli
• stres i depresija
• niska ili visoka razina hormona
• nedostatan unos energije i nutrijenata zbog lošeg apetita
• nedostatak tjelesne aktivnosti
• gubitak mišićne mase i snage
• problemi sa spavanjem
• poteškoće sa disanjem

Osim samog karcinoma i način liječenja, primjerice kemoterapija, radioterapija, kirurški zahvat ili imunoterapija, može biti uzrok sindroma umora. 

Kako si pomoći?

Nažalost, ne postoji univerzalni odgovor na ovo pitanje. Primjerice, ako se utvrdi da je jedan od uzroka sindroma umora anemija ili hipotireoza, tada je potrebno započeti s liječenjem spomenutih stanja. Dakle, ovom je problemu zaista potrebno pristupiti individualno. 

Ipak, postoje neki univerzalni praktični savjeti koji mogu biti od koristi u borbi protiv sindroma umora:

•    Kvalitetan san treba biti prioritet

Održavanje higijene sna može pomoći lakše se nositi sa sindromom umora. Osim toga, i kratko drijemanje tijekom dana može pružiti trenutno olakšanje. Međutim, svakako izbjegavajte drijemanje vremenski blizu odlaska na počinak jer ono može negativno utjecati na ciklus spavanja.

Zastanite na trenutak i razmislite kako se vaša razina energije mijenja tijekom dana te pokušajte većinu važnih aktivnosti i obaveza riješiti tijekom razdoblja kada imate najviše energije, odnosno kada osjećate najmanji pad energije. Ostale manje važne zadatke ostavite za kasnije ili zamolite bližnje za pomoć.

•    Jedite hranjive obroke

Umor može dovesti do gubitka apetita ili manjeg unosa hrane tijekom dana te posljedično dovesti do neželjenog gubitka tjelesne mase i pothranjenosti, koji pak mogu smanjiti snagu i povećati propadanje mišićne mase, što u konačnici dovodi do pogoršanja stanja umora. Ovaj začarani krug izuzetno je važno spriječiti, odnosno prekinuti što je prije moguće.

Ne postoje specifične preporuke što je korisno jesti kod sindroma umora. Međutim, ono što je važno jest tijelo opskrbiti dovoljnom količinom energije i hranjivih tvari kako ne bi došlo do propadanja mišićne mase. Ako vam je apetit slab, pokušajte se natjerati da tijekom dana prehranom unesete što više energije, hranjivih tvari, vitamina i minerala. U ovom slučaju od velike koristi mogu biti i enteralni pripravci koji će značajno doprinijeti dnevnom unosu energije i nutrijenata.

•    Tjelesna aktivnost može pomoći

Kada smo iscrpljeni i bez energije, vježbanje je aktivnost koja nam je zasigurno posljednja na umu. No, kod sindroma umora tjelovježba može pomoći, a također ima važnu ulogu kod sprječavanja gubitka mišićne mase.

U istraživanju objavljenom 2018. godine u časopisu Neuropsychiatric Disease and Treatment uspoređivali su osobe oboljele od malignih bolesti koje su vježbale s onim osobama koje se nisu bavile nikakvom tjelesnom aktivnošću. Autori studije su zaključili da vježbanje, posebice redovito provođenje aerobnih vježbi, ima snažan utjecaj na sindrom umora uzrokovan malignom bolešću. Neki od primjera aerobnog vježbanja su brzo hodanje, lagano trčanje, plivanje i vožnja biciklom.

Svakako valja naglasiti da je tjelovježba dozvoljena isključivo ako je vaš liječnik suglasan s time.

•    Držite stres pod kontrolom

Mala studija iz 2015. godine ispitivala je kakav utjecaj tehnike smanjenja razine stresa imaju na smanjenje umora kod onkoloških bolesnika. U istraživanju je sudjelovalo 35 ispitanika sa sindromom umora, a tehnike su uključivale meditaciju i jogu. Nakon mjesec dana, odnosno šest mjeseci od početka istraživanja, ispitanici su osjetili značajnije poboljšanje stanja umora, u odnosu na kontrolnu skupinu. Osim toga, zabilježeno je poboljšanje sna te stanja depresije i anksioznosti.

Umjesto zaključka

Sindrom umora česta je i privremena pojava kod dijagnoze maligne bolesti te u najvećem broju slučajeva nestane unutar nekoliko mjeseci od onkološkog liječenja. Međutim, ako i šest mjeseci nakon liječenja osjećate umor koji ometa vaše svakodnevne aktivnosti, svakako bi bilo poželjno potražiti savjet vašeg liječnika.

Literatura:

• Kessels E, Husson O, van der Feltz-Cornelis CM. The effect of exercise on cancer-related fatigue in cancer survivors: a systematic review and meta-analysis. Neuropsychiatr Dis Treat. 2018 Feb 9;14:479-494. doi: 10.2147/NDT.S150464. PMID: 29445285; PMCID: PMC5810532.
• Johns SA, Brown LF, Beck-Coon K, Monahan PO, Tong Y, Kroenke K. Randomized controlled pilot study of mindfulness-based stress reduction for persistently fatigued cancer survivors. Psychooncology. 2015 Aug;24(8):885-93. doi: 10.1002/pon.3648. Epub 2014 Aug 17. PMID: 25132206; PMCID: PMC4331267.