Posljednjih desetljeća postignut je veliki napredak na području laboratorijskog, epidemiološkog i kliničkog znanja, no unatoč tome učestalost pojave karcinoma dojke je i dalje u porastu. Na svjetskoj razini, karcinom dojke pogađa svaku dvadesetu ženu, a u zemljama s visokim dohotkom obolijeva čak svaka osma žena. Procjenjuje se kako je gotovo 70% svih malignih tumora uzrokovano okolišnim čimbenicima, a kod karcinoma dojke, okolišni čimbenici uzrokuju čak 90-95% tumora. Prevencija karcinoma igra ključnu ulogu u borbi protiv ove opake bolesti. Primarna prevencija podrazumijeva promjenu načina života što uključuje izbjegavanje alkohola i prehrane bogate mastima te redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću i održavanje normalne tjelesne mase. Sekundarna prevencija odnosi se na dijagnostičko testiranje poput samopregleda dojki, mamografije i ultrazvuka što pomaže detektirati tumor u ranoj fazi ili lezije koje se potencijalno mogu razviti u tumor.
Prehrana za prevenciju karcinoma dojke
Općenito govoreći, prehrana koja je u službi prevencije karcinoma dojke jest ona koja pomaže održati normalnu tjelesnu masu, bogata je voćem, povrćem, žitaricama i mahunarkama, a sadrži malu količinu crvenog mesa i soli i ne sadrži procesirano meso poput kobasica i salama. Na popisu hrane s negativnim utjecajem su i zaslađeni sokovi i alkohol, ali i određeni spojevi u hrani koji mogu uzrokovati epigenetske promjene na genima odnosno „kvar“ na genima zaduženim za supresiju tumora. U prvom redu radi se o hidrogeniranim biljnim uljima koja se dodaju prilikom proizvodnje hrane, a uzrokuju poremećaj metabolizma, povećavaju razinu lipida u krvi, potiču upalu u organizmu, uzrokuju poremećaj rada krvnih žila, povećavaju abdominalnu pretilost, tjelesnu masu i uzrokuju inzulinsku rezistenciju. Osim masti, prekomjeran unos hrane visokog glikemijskog indeksa također povećava rizik od razvoja karcinoma dojke.
Vrlo važan i blagotvoran nutrijent u prehrani su prehrambena vlakna, koja djeluju povoljno na način da u debelom crijevu stimuliraju anaerobnu bakterijsku fermentaciju. Drugim riječima, bakterije u crijevima konzumiraju vlakna i proizvode kratko lančane masne kiseline. Jedna od tih kratkolančanih masnih kiselina, butirat, pokazala se korisnom u poticanju stanične smrti i smanjenju množenja tumorskih stanica. Također, hrana koja obiluje vlaknima izvor je fitoestrogena, tvarima iz biljaka koje djeluju kao hormon estrogen u ljudskom tijelu. Fitoestrogeni mijenjaju aktivnost receptora za hormon estrogen i ulaze u interakciju s njima te na taj način smanjuju rizik od razvoja tumora koji ovise o endokrinom sustavu, posebice karcinoma dojke.
Prekomjerni kilogrami predstavljaju opasnost
Održavanje normalne tjelesne mase smanjuje rizik od razvoja karcinoma dojke, poboljšava prognozu bolesti i smanjuje mogućnost pojave komplikacija tijekom onkološkog liječenja. Osobe s normalnom tjelesnom masom manje su sklone ponovnom vraćanju karcinoma, ali i ne zaboravimo imaju manji rizik od razvoja dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Prekomjerna tjelesna masa i pretilost pogoršavaju prognozu bolesti osoba na onkološkoj terapiji. Debljina povećava rizik nastanka karcinoma na nekoliko načina, a radi se o negativnom djelovanju povišene razine inzulina u organizmu, inzulinske rezistencije, stanja kronične upale, oksidativnog stresa i promjena u imunološkom odgovoru organizma. Debljina negativno utječe i na metabolizam spolnih hormona što može imati negativan utjecaj na rizik od karcinoma.
Ne pretjerivati s alkoholom
Žena koja konzumira više od 10 g etanola dnevno odnosno više od 2 dl piva i 80 ml vina dnevno ima 10% viši rizik od razvoja karcinoma dojke u usporedbi sa ženom koja izbjegava alkohol. Naime, alkohol povećava rizik od karcinoma dojke na tri načina: podižući razinu estrogena, utječući na receptore za estrogen i stvaranjem nusproizvoda razgradnje alkohola. Više od 80% svih karcinoma dojke su oni karcinomi koji za svoj rast trebaju hormon estrogen stoga je kod prevencije karcinoma dojke ključno pripaziti na alkohol za kojeg se smatra da uzrokuje akumulaciju estrogena u organizmu tijekom cijelog života.
Važno je biti tjelesno aktivan
Istraživanja pokazuju kako žene koje redovno vježbaju mogu smanjiti rizik od razvoja karcinoma dojke za 10-15%. Tjelovježba mora biti umjerenog do jačeg intenziteta no precizan plan i količina tjelovježbe nije definirana. No ono što se zna jest da što je tjelovježba učestalija i višeg intenziteta da rizik od razvoja karcinoma pada. No, tjelovježba nije blagotvorna samo u slučaju prevencije karcinoma. Naime, redovita tjelesna aktivnost snažno doprinosi mentalnom zdravlju osoba oboljelih od karcinoma te smanjuje rizik od smrtnosti nakon dijagnoze.
Edukacija je ključ
U prevenciji razvoja karcinoma dojke ključna je edukacija kako bi žene shvatile da mogu uzeti stvar u svoje ruke te promjenom životnih navika i redovitim preventivnim kontrolnim pregledima mogu značajno smanjiti rizik od obolijevanja i smrtnost.
Literatura:
• Kolak A, Kamińska M, Sygit K, et al. Primary and secondary prevention of breast cancer. Ann Agric Environ Med. 2017;24(4):549-553.
• Britt KL, Cuzick J, Phillips KA. Key steps for effective breast cancer prevention. Nat Rev Cancer. 2020 Aug;20(8):417-436.