Globalno gledano, karcinom vrata maternice na četvrtom je mjestu po učestalosti i smrtnosti kod žena diljem svijeta. Najveći udio novih slučajeva zabilježen je u zemljama niskog i srednjeg stupnja razvoja, a prema posljednjim dostupnim podacima u Hrvatskoj, u 2020. godini su zabilježena 276 nova slučaja, što čini 3% od ukupnog broja slučajeva karcinoma kod žena.
Uzrok karcinoma vrata maternice
Karcinom vrata maternice je vrsta karcinoma koja se pojavljuje u stanicama vrata maternice ili cerviksa koji je smješten u donjem dijelu maternice na mjestu gdje se maternica spaja s rodnicom. Karcinom vrata maternice nastane kada zdrave stanice vrata maternice razviju promjene odnosno mutacije u svojoj DNK. DNK sadrži upute koje stanici govore što treba činiti. Zdrave stanice rastu i množe se određenom brzinom i na kraju umiru u određeno vrijeme. Mutacije govore stanicama da rastu i množe se i ne umiru, a nagomilane abnormalne stanice tvore masu koju nazivamo tumor.
Uzrok karcinoma vrata maternice u najvećem je broju slučajeva (više od 95%) zaraza visokorizičnim tipovima humanog papillomavirusa (HPV) koji se prenosi spolnim putem. HPV je najčešća virusna infekcija reproduktivnog sustava. Većina spolno aktivnih žena i muškaraca zarazi se ovim virusom, međutim, kod više od 90% populacije dolazi do spontanog izlječenja. U doticaju s virusom, imunosni sustav onemogući njegovo štetno djelovanje, međutim, kod određenog malog postotka žena infekcija može postati kronična i izazvati nastanak prekanceroznih lezija koje se mogu razviti u karcinom. Prekancerozne promjene nazivaju se cervikalna intraepitelna neoplazija (CIN), a dijele se na CIN 1, CIN 2 i CIN 3. Kod žena s normalnim imunosnim sustavom, lezije se mogu razviti u karcinom vrata maternice unutar 10 do 20 godina, a kod žena s oslabljenim imunosnim sustavom i ranije.
Kako bi utvrdili postojanje prekanceroznih promjena na stanicama vrata maternice i karcinoma liječnici provode testa na HPV i PAPA test. Test na HPV utvrđuje ima li žena HPV infekciju koja može dovesti do razvoja karcinoma vrata maternice. Ako je test na HPV pozitivan, to može značiti da postoje prekancerozne promjene na vratu maternice. PAPA test utvrđuje jesu li stanice na vratu maternice promijenjene (abnormalne). Abnormalne stanice vrata maternice koje se klasificiraju kao 'nizak stupanj do visoki stupanj' mogu upućivati na prisutnost prekanceroznih promjena na vratu maternice, koje mogu dovesti do razvoja karcinoma vrata maternice.
Prevencija
Prevencija karcinoma vrata maternice započinje već u razdoblju adolescencije, cijepljenjem protiv HPV-a i nastavlja se tijekom cijelog života žene provođenjem redovitih ginekoloških pregleda. Redovitim provođenjem PAPA testa, najmanje svake tri godine, promijenjene stanice vrata maternice mogu se otkriti i odstraniti, u ranom stadiju kada nema očiglednih znakova bolesti i prije nego se razviju u karcinom.
Simptomi i liječenje
Najčešći simptomi karcinoma grlića maternice su vaginalno krvarenje i iscjedak. Oblik krvarenja koji upućuje na mogućnost maligne bolesti jest abnormalno vaginalno krvarenje, krvarenje nakon spolnog odnosa i krvarenje između dvije menstruacije. Vaginalni iscjedak obično je neugodna mirisa.
Kod abnormalnog PAPA testa provodi se kolposkopski pregled. Kolposkopija može biti klasična i proširena. Kod klasične kolposkopije pregledava se samo vrat maternice, dok se kod proširene kolposkopije osim pregleda uzima i uzorak tkiva metodama biopsije, kiretaže ili konizacije. Biopsijom se uzima uzorak tkiva za daljnju analizu. Pregledom uzorka dobivaju se dodatne informacije koje pomažu u donošenju odluke o daljnjim metodama liječenja CIN-a.
Karcinom grlića maternice u ranom stadiju može se liječiti kirurškim zahvatom. Kod žena kod kojih je cilj pokušati očuvati plodnost, pokušava se primijeniti poštedan kirurški zahvat (konizacija), no ovaj se postupak primjenjuje samo kod žena kod kojih se nije razvio invazivni oblik karcinoma. Konizacija je kirurški zahvat odstranjivanja dijela tkiva grlića maternice u obliku stošca. Provodi se pod lokalnom ili općom anestezijom. Konizacija se može provesti i za vrijeme trudnoće, no donosi povećan rizik od komplikacija, poput intenzivnijeg krvarenja. Također, konizacija se povezuje i s mogućim problemima u trenutnoj trudnoći ili u kasnijim trudnoćama, poput prijevremenog poroda ili niske porodne tjelesne mase.
Osim konizacije, koja predstavlja poštedni oblik liječenja, može se primijeniti i radikalan kirurški zahvat uklanjanja čitave maternice, jajovoda, jajnika i okolnog tkiva. Osim kirurškog zahvata, u liječenju karcinoma vrata maternice primjenjuju se i radioterapija i kemoterapija.
Literatura:
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Registar za rak Republike Hrvatske. Incidencija raka u Hrvatskoj 2020., Bilten 45, Zagreb, 2022.
- Koliopoulos G, Nyaga VN, Santesso N, Bryant A, Martin-Hirsch PPL, Mustafa RA, Schünemann H, Paraskevaidis E, Arbyn M. Cytology versus HPV testing for cervical cancer screening in the general population. Cochrane Database of Systematic Reviews 2017, Issue 8. Art. No.: CD008587. DOI: 10.1002/14651858.CD008587.pub2
- Wuerthner BA, Avila-Wallace M. Cervical cancer: Screening, management, and prevention. Nurse Pract. 2016 Sep 22;41(9):18-23. doi: 10.1097/01.NPR.0000490390.43604.5f. PMID: 27513347.