Naše tijelo nije sposobno sintetizirati sve masne kiseline koje su mu potrebne, stoga neke od njih moramo osigurati hranom. Takve masne kiseline nazivaju se esencijalnima, a najpoznatije među njima svakako su omega-3-masne kiseline.
Koje vrste omega-3-masnih kiselina postoje i koje su razlike?
Eikozapentaenska masna kiselina (EPA) i dokozaheksaenska masna kiselina (DHA) dvije su najzanimljivije vrste iz skupine omega-3-masnih kiselina, i to ponajprije zbog svojega zaštitnog djelovanja na zdravlje srca i krvnih žila, ali i brojnih drugih pozitivnih učinaka.
Iznimnu su pozornost ove vrijedne masne kiseline privukle još 70-ih godina prošlog stoljeća kada je jedno istraživanje utvrdilo da grenlandski Eskimi vrlo rijetko obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti unatoč činjenici da je njihova prehrana bogata mastima. Znanstvenici su tu pojavu pripisali obilju ribe u hrani Eskima, osobito one masne koja sadržava velik udio EPA-e i DHA-e.
Namirnice bogate omega-3-masnim kiselinama – EPA i DHA u hrani
Bogatstvo omega-3-masnih kiselina EPA-e i DHA-e krije se ponajprije u:
- ribi sjevernih mora kao što su losos i bakalar
- plavoj ribi poput tune, srdele, skuše i inćuna
- sjemenkama
- orašastom voću.
Međutim, sjemenke i orašasto voće sadržavaju alfa-linolensku kiselinu koja se u organizmu pretvara u dugolančane masne kiseline poput onih podrijetlom iz ribe, ali je ta pretvorba često slaba, posebice kod starijih osoba i novorođenčadi.
Blagotvorni učinci omega-3-masnih kiselina
Već spomenuto istraživanje na Eskimima pokrenulo je lavinu brojnih drugih istraživanja koja su samo potvrdila pozitivno djelovanje EPA-e i DHA-e na kardiovaskularno zdravlje te iznjedrila preporuke da je radi očuvanja zdravlja srca i krvnih žila potrebno osigurati njihov prikladan unos. Poznato je i djelovanje omega-3-masnih kiselina na sniženje razine triglicerida u krvi, sniženje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka te sniženje povišenoga krvnoga tlaka. Preporučeni dnevni unos EPA-e i DHA-e trebao bi dosezati 250 mg na dan da bi se postigli poželjni učinci na kardiovaskularno zdravlje.
Osim dobro poznatoga blagotvornog djelovanja na srce i krvne žile, ove esencijalne masne kiseline mogu biti korisne i za imunosni sustav, reproduktivno zdravlje, kožu, mentalno zdravlje te kod potporne terapije reumatoidnog artritisa, ali i pri liječenju malignih bolesti, posebice tumorske kaheksije.
Zaključak
Omega-3-masne kiseline često se opisuju kao dragocjene masnoće zbog povoljnog djelovanja na zdravlje. Glavni prehrambeni izvori tih masnih kiselina jesu plava riba (srdela, skuša, tuna, inćuni), riba iz hladnih mora (haringa, losos) te sjemenke i orašasti plodovi. Ove esencijalne masne kiseline blagotvorno djeluju na srce i krvne žile, mogu biti korisne i za imunosni sustav, reproduktivno zdravlje i kožu te pri liječenju malignih bolesti.
Ako želite, možete prijeći na sljedeću kategoriju članaka ili pomoću kalkulatora provjeriti jeste li u riziku od pothranjenosti.