Prehrana kod povišene razine kalija

Kalij je elektrolit koji pomaže u održavanju pravilnog rada srca, živaca i mišića. Hiperkalijemija je stanje koje karakterizira povišena razina kalija u krvi, a koja je viša od 5,5 mmol/L. Razina kalija koja je između 5,1 i 6,0 mmol/L smatra se blagom hiperkalijemijom dok se razina viša od 6,0 mmol/L smatra umjereno do teškom hiperkalijemijom. Kod oboljelih od karcinoma često dolazi do poremećaja u razini elektrolita uključujući i hiperkalijemiju, a poremećaje elektrolita uzrokuju bolest, onkološka terapija, unos lijekova ili pridružene bolesti. 

Uzroci povišenog kalija

Kod tumora s visokim proliferativnim indeksom poput leukemije i karcinoma pluća malih stanica može doći do sindroma lize tumora kao posljedice onkološkog liječenja što dovodi do povišene razine kalija u krvi. Sindrom lize tumora je rijetko, ali ozbiljno stanje, koje zahtijeva hitnu intervenciju, karakterizirano hiperuricemijom, hiperkalijemijom, hiperfosfatemijom, hipokalcemijom i azotemijom (gomilanje spojeva s dušikom). Obično se javlja 48-72 sata nakon početka onkološke terapije (kemoterapija, radioterapija i radiofrekventna ablacija) kao posljedica masivne stanične nekroze i akutnog otpuštanja čimbenika iz stanica u cirkulaciju. Također, do hiperkalijemije može doći uslijed primjene kemoterapije derivatima platine što može uzrokovati oštećenje bubrega koje rezultira povišenom razinom kalija. Nakupljanje kalija u organizmu mogu uzrokovati i lijekovi poput diuretika, diuretika koji štede kalij, inhibitora angiotenzin konvertirajućeg enzima i nesteroidnih protuupalnih lijekova. 

Do hiperkalijemije rijetko dolazi kada je unos kalija prehranom povećan, a često je povezana s drugim čimbenicima rizika poput zatajenja bubrega, dijabetesa i unosa lijekova koji inhibiraju izlučivanje kalija. 

Liječenje

Dijagnoza visoke razine kalija postavlja se laboratorijski. Dok kod blage hiperkalijemije izostaju simptomi, kod umjerene hiperkalijemije dolazi do poremećaja u mišićima, neurološkim funkcijama i u radu srca što se manifestira kao umor i slabost, grčevi i palpitacije. Povišena razina kreatinina i ureje zajedno s visokim kalijem ukazuje na bubrežno oštećenje. Teška hiperkalijemija opasna je po život i zahtijeva hitno liječenje. Oboljeli s umjerenom i asimptomatskom hiperkalijemijom ne zahtijevaju trenutno smanjenje kalija u krvi i mogu se liječiti lijekovima koji uklanjaju kalij iz organizma tijekom vremena. Kod blagog povišenja kalija organizmu liječnik može preporučiti prehranu s nižim udjelom kalija.

Prehrana s nižim udjelom kalija

Voće i povrće predstavljaju najbolji izvor kalija, no obilje kalija nalazi se i u mahunarkama, ribi i mlijeku i mliječnim proizvodima. Najviše kalija nalazi se u blitvi, špinatu, avokadu, batatu, krumpirima, bijelom grahu, cikli, prokulicama, brokuli, dinji i banani. Preporučuje se birati namirnice s udjelom kalija nižim od 200 mg po serviranju, a izbjegavati ili tek povremeno konzumirati namirnice s udjelom kalija višim od 200 mg. Udio kalija u hrani može se smanjiti na način da nakon guljenja povrće ostavimo da povrće odstoji neko vrijeme u hladnoj vodi. Zatim je važno povrće rezati na što manje komade i nakog toga ponovo ga dobro isprati vodom. Udio kalija u povrću smanjuje se namakanjem pa se preporučuje namakati povrće poput krumpira najmanje dva sata u vodi i to u 10 puta većoj količini vode u odnosu na količinu povrća koje se namače. Kod duljeg namakanja povrća ili mahunarki, poput graha, valja češće mijenjati vodu (svaka 4 sata). Nakon namakanja povrće valja još jednom isprati i kuhati ga u pet puta većoj količini vode u odnosu na količinu povrća. 

Udio kalija u namirnicama

Udio kalija u namirnicama izražen je po jedinici serviranja, što je otprilike 100 g povrća, 50 g mahunarki, između 150 i 200 g voća, 200 g mlijeka i fermentiranih mliječnih proizvoda, 30 g orašastih plodova, 100 g mesa i 200 g ribe.

Literatura: 

• Berardi R, Torniai M, Lenci E, Pecci F, Morgese F, Rinaldi S. Electrolyte disorders in cancer patients: a systematic review. J Cancer Metastasis Treat 2019;5:79.
• Department of Agriculture, Agricultural Research Service. FoodData Central, 2019. fdc.nal.usda.gov.