26.05.2020.

Problemi kod karcinoma usne šupljine

Oralni karcinom pripada skupini karcinoma glave i vrata, a najčešće zahvaća tkiva i sluznice usta i grla. U karcinome usne šupljine pripadaju karcinomi usnica, jezika, sluznice, desni, tvrdog i mekog nepca te sublingvalnog područja. Karcinom usne šupljine jedan je od najčešćih neoplazmi koja se javlja u oba spola, a incidencija je u stalnom porastu. Planocelularni karcinom predvodi ovu skupinu malignih bolesti prema učestalosti, te se ubraja u deset najčešćih karcinoma u Europi i SAD-u. U većini zemalja oralni karcinom još uvijek se češće javlja kod muškaraca, gotovo je 10 puta češći nego u žena.

Unatoč pojavi oralnog karcinoma na pristupačnoj lokalizaciji, vrlo često ostaje neprepoznat te se dijagnosticira u svom uznapredovalom stadiju. U trenutku otkrivanja, kod gotovo polovice oboljelih prisutne su i metastatske promjene u obližnjim tkivima što je razlog zbog kojeg je stopa smrtnosti od ove vrste karcinoma još uvijek prilično visoka.   

Etiološki čimbenici razvoja oralnog karcinoma

Konzumacija duhanskih proizvoda i alkohola najvažniji su rizični čimbenici za razvoj većine karcinoma aerodigestivnog trakta, pa tako i karcinoma usne šupljine. Oba navedena čimbenika samostalno su karcinogeni, a njihovim sinergističkim djelovanjem rizik za razvoj oralnog karcinoma povećava se čak šest do 15 puta nego u populaciji koja ne konzumira navedene proizvode. 

Osim alkohola i pušenja, pojedine virusne infekcije povezuju se s povećanjem rizika za razvoj karcinoma usne šupljine. Humani papilloma virus (HPV), herpes simplex virus, Epstein Barr virus, te virus humane imunodeficijencije (HIV) najčešći su virusni uzročnici oralnog karcinoma.

Također, neadekvatna prehrana s niskim unosom vitamina i minerala povezuje s povećanim rizikom razvoja karcinoma usne šupljine. Istraživanja pokazuju kako su kod oboljelih uočene niske koncentracije vitamina A, B2 i β-karotena, te povećana učestalost konzumacije bogate nitrozaminima kao što su mesne i riblje prerađevine. 

Simptomi karcinoma usne šupljine

Glavni simptomi  karcinoma koji zahvaćaju oralno područje su dugotrajno prisustvo ranica u ustima koje krvare, različite kvržice ili zadebljanja na sluznici ili jeziku, bol u grlu, otežano žvakanje, gutanje, osjećaj utrnosti ili oticanja, promjene u glasu te povećanje limfnih čvorova u vratu.  

Najčešći problemi liječenja oralnog karcinoma

Kako se nažalost oralni karcinomi otkriju u uznapredovalom stadiju bolesti, bolesnici koji se izliječe imaju prilično lošu kvalitetu života. Stoga je važno istaknuti kako je prevencija na prvom mjestu. Redoviti pregledi kod stomatologa posebno se preporučaju svima, a posebice muškarcima starijima od 50 godina koji konzumiraju alkohol i duhanske proizvode.

Liječenja ranih stadija uključuje kirurški pristup, dok se uznapredovali stadiji liječe kombinacijom kirurgije, radioterapije i kemoterapije. Oporavak pacijenata nakon liječenja vrlo je individualan, te ovisi o veličini područja unutar usne šupljine zahvaćenog karcinomom. Operativni zahvati manjeg obujma najčešće nemaju dugoročne posljedice. Međutim, tumori koji su zahvatili veće područje zahtijevaju velike zahvate unutar usne šupljine te mogu utjecati na funkcionalne i estetske aspekte. Kako karcinomi usne šupljine zahvaćaju područje iznimno važno za govor, gutanje i žvakanje, te funkcije su narušene. Osim kirurškog liječenja koje ima značajne posljedice, radioterapija zahvaćenog područja također može negativno utjecati na pacijente. Tako se javljaju promjene osjeta okusa, suhoća usta, krvarenje desni, različite infekcije usne šupljine, slabija pokretljivost čeljusti koja utječe na smanjenu sposobnost žvakanja, te teškoće s gutanjem.

Kako riješiti probleme gutanja i žvakanja?

Problemi s gutanjem i žvakanjem, odnosno općenito problemi s konzumacijom hrane mogu značajno utjecati na kvalitetu života pacijenta. Disfagija uključuje poteškoće gutanja, a anatomski gledano mogu biti na razini orofaringealne i ezofagealne funkcije. Tijekom i nakon liječenja kirurškim putem ili radioterapijom, kod pacijenata oboljelih od karcinoma usne šupljine češće se javlja disfunkcija orofarinksa. 

Prepoznavanje problema s gutanjem i žvakanjem podrazumijeva djelovanje multidisciplinarnog tima, počevši od medicinskih sestara odnosno tehničara, logopeda, farmaceuta, nutricionista te liječnika specijalista. Temeljna načela rada s ovakvim pacijentima uključuju zaštitu respiracijskog sustava, prevenciju pothranjenosti i dehidracije te prevenciju razvoja psihosocijalnih značajki bolesnika s disfagijom. Inicijalni terapijski pristup ovim pacijentima uključuje modifikaciju dijete u obliku promjene konzistencije hrane, te upotrebu enteralnih pripravaka primjerene teksture. Optimalnu teksturu i viskoznost, odnosno stupanj dijete za svakog pojedinog bolesnika određuju članovi multidisciplinarnog tima. Bolesnicima koji svoje nutritivne potrebe mogu podmiriti unosom uobičajene hrane preporučuje se dodatak komercijalnih nutritivnih ugušćivača u hranu, a onima koji svoje potrebe ne mogu podmiriti konvencionalnom hranom preporuča se uvođenje dodatnih enteralnih pripravaka prilagođene viskoznosti i gustoće. Ako se uz navedene mjere ne može zadovoljiti potreban kalorijski unos, kako bi se spriječila malnutricija pristupa se postavljanju nazogastrične sonde. 

Literatura:

  • Belušić-Gobić M, Juretić M, Cerović R, Rogić M. Karcinom usne šupljine i orofarniksa – sociodemografske i kliničke karakteristike pacijenata liječenih kirurški na Klinici za maksilofacijalnu i oralnu kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Medicina fluminensis. 2014; 50(1): 80-90.

  • Valdez JA, Brennan MT. Impact of Oral Cancer on Quality of Life. Dent Clin North Am. 2018;62(1):143‐154. doi:10.1016/j.cden.2017.09.001

  • Montero PH, Patel SG. Cancer of the oral cavity. Surg Oncol Clin N Am. 2015;24(3):491‐508. doi:10.1016/j.soc.2015.03.006

  • Poljaković Z, Vodanović D, Vranešić Bender D, Ljubas Kelečić D, Starčević K, Kolundžić Z i sur. Smjernice za rano prepoznavanje, dijagnostiku i terapiju neurogene orofaringealne disfagije. Liječ Vjesn 2017;139:118–135.

  • Lo Nigro C, Denaro N, Merlotti A, Merlano M. Head and neck cancer: improving outcomes with a multidisciplinary approach. Cancer Manag Res. 2017; 9: 363–371.