Rak, srce i tjelovježba – jeste li znali da maligna bolest povećava rizik za bolesti srca

Kada razmišljamo o raku, fokus je obično na onkološkom liječenju – operacijama, kemoterapiji i zračenju. Međutim, suvremena znanost otkriva nažalost da dijagnoza raka ima dalekosežne posljedice izvan samog tumora, osobito za kardiovaskularni sustav. Naime, maligna bolest izravno i značajno ugrožava zdravlje srca i krvnih žila.

Istraživanja provedena na golemom uzorku od preko 50 milijuna ljudi potvrdila su da dijagnoza raka povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti za nevjerojatnih 35% do čak 290%, ovisno o vrsti tumora i vremenu koje je prošlo od dijagnoze.

Odmah nakon dijagnoze organizam prolazi kroz snažan biološki stres

Rizik za srce nije statičan već se mijenja kroz vrijeme, a najkritičnije je razdoblje neposredno nakon saznanja o bolesti. U razdoblju nakon postavljene dijagnoze u organizmu dolazi do pojačane sklonosti zgrušavanju krvi, upalnih procesa i nuspojava agresivnih terapija. U prvih 6 mjeseci rizik je na vrhuncu. Kod oboljelih od raka pluća, primjerice, rizik od srčanog ili moždanog udara u ovom je razdoblju dvostruko veći nego kod opće populacije. U prvoj godini smrtnost od kardiovaskularnih uzroka nakon dijagnoze raka veća je za gotovo četiri puta. Iako se rizik s vremenom smanjuje, on ne nestaje. Čak i 10 godina nakon pobjede nad rakom, preživjeli i dalje imaju oko 7% veći rizik od srčanih problema u usporedbi s ljudima koji nikada nisu bolovali od maligne bolesti.

Nisu svi tumori isti

Utjecaj na srce uvelike ovisi o vrsti raka. Neke dijagnoze nose znatno veći teret za krvožilni sustav. Oboljeli od raka pluća i hematoloških tumora (leukemija, limfom) su u najvećoj opasnosti. Rak pluća, primjerice, povećava rizik od hemoragijskog moždanog udara za 118%. Kod multiplog mijeloma rizik od zatajenja srca skače za više od tri puta. Zanimljivo, rak prostate pokazuje niži ukupni rizik za srčane bolesti, ali nosi povećanu opasnost od venske tromboembolije (krvnih ugrušaka). Od svih srčanih ishoda, rak najsnažnije utječe na pojavu venske tromboembolije, povećavajući rizik za preko 3 puta.

Je li krivac liječenje ili sama bolest?

Dugo se smatralo da je oštećenje srca isključivo nuspojava agresivnih terapija. Istina je složenija. Primjerice, određeni citostatici (poput antraciklina) i zračenje prsnog koša dokazano oštećuju srčani mišić. Međutim, šokantno otkriće istraživanja jest da rak povećava rizik neovisno o kemoterapiji ili zračenju. Čak i kada se isključe faktori poput visokog tlaka, dijabetesa ili pušenja, sama prisutnost malignih stanica u tijelu pokreće upalne procese i zgrušavanje krvi koji izravno štete srcu.

Tko su najugroženije skupine?

Statistika pokazuje da određeni demografski faktori dodatno pogoršavaju prognozu. Oboljeli mlađi od 35 godina imaju veći relativni porast rizika, dok stariji nose veći apsolutni teret bolesti. Također, studije su zabilježile da afroamerikanci imaju 29% veći rizik od fatalnih srčanih bolesti nakon dijagnoze raka u usporedbi s drugim rasama. Također, samci imaju za 27% veći rizik od smrtnog ishoda uzrokovanog srcem nego osobe u braku.

Osobe koje već imaju dva ili više faktora rizika (npr. tlak i pretilost) imaju drastično lošiju prognozu – njihovo osmogodišnje preživljenje pada na 60%, u usporedbi s 81% kod onih bez srčanih problema.

Srce kao prioritet onkologije

Ovi podaci jasno govore: bitka protiv raka je i bitka za srce. Rana dijagnostika kardiovaskularnih problema, kontrola tlaka i kolesterola te redovita tjelovježba nisu samo "dobri savjeti", već ključni dijelovi onkološkog liječenja koji mogu spasiti život.

Tjelovježba kao zaštita srca kod oboljelih od raka

Sve je više znanstvenih dokaza da tjelovježba značajno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti kod osoba s rakom. Taj se zaštitni učinak ponajprije postiže kroz poboljšanje kardiorespiratorne kondicije (sposobnosti srca, pluća i krvnih žila da opskrbljuju tijelo kisikom) te kroz ublažavanje štetnih učinaka onkološkog liječenja na srce.

Što kažu istraživanja?

Pregledna istraživanja i meta-analize dosljedno potvrđuju dobrobiti tjelesne aktivnosti. Rezultati istraživanja objavljenog 2020. godine pokazali su da strukturirani programi vježbanja poboljšavaju tjelesnu spremu i smanjuju kardiovaskularni rizik kod onkoloških bolesnika. Još je jedno istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Current Opinion in Cardiology izvijestilo da redovita tjelovježba prije, tijekom i nakon liječenja raka smanjuje učestalost nepovoljnih srčano-žilnih ishoda. Posebno snažne dokaze donosi meta-analiza osam randomiziranih kontroliranih studija iz 2020. godine u kojoj je utvrđeno da je tjelovježba povezana s 24 % manjim rizikom smrtnosti kod bolesnika s rakom.

Drugim riječima, kretanje ne poboljšava samo kvalitetu života, nego može imati i izravan utjecaj na preživljenje.

Kako tjelovježba štiti srce?

Mehanizmi djelovanja su višestruki. Istraživanja upućuju na to da redovita tjelesna aktivnost:

• povećava antioksidativni kapacitet srca i krvnih žila
• smanjuje oksidativni stres uzrokovan kemoterapijom i zračenjem
• poboljšava učinkovitost rada srca i pluća

Rezultati istraživanja iz 2015. godine pokazali su da vježbanje može ublažiti oštećenja srca izazvana liječenjem, dok je studija iz 2023. godine potvrdila da porast kardiorespiratorne kondicije vodi prema manjoj kardiovaskularnoj smrtnosti.

Današnja znanost jasno sugerira da je tjelovježba sigurna, dostupna i potencijalno vrlo moćna intervencija za zaštitu srca kod osoba oboljelih od raka. Iako su potrebna dodatna istraživanja, postojeći dokazi snažno podupiru uključivanje prilagođene tjelesne aktivnosti kao dijela cjelovite onkološke i kardiološke skrbi.

Literatura:

• Stoltzfus KC, Zhang Y, Sturgeon K, et al. Fatal heart disease among cancer patients. Nat Commun. 2020;11(1):2011.
• Shu C, Mei Z, Yu B, et al. Cardiovascular disease risk in cancer survivors: a population-based cohort study from the UK Biobank, and meta-analysis of cohort studies. BMJ Public Health. 2025;3(1):e001303.
• Wittekind SG, Gilchrist SC. Exercise testing and cardiac rehabilitation in patients treated for cancer. J Thromb Thrombolysis. 2021;51(4):870-876.
• Bravo-Jaimes K, Marcellon R, Varanitskaya L, et al. Opportunities for improved cardiovascular disease prevention in oncology patients. Curr Opin Cardiol. 2020;35(5):531-537.