26.02.2019.

Savjeti za prehranu djece s malignim bolestima

Prehrana i način života djece s malignim bolestima nedvojbeno pridonose svim fazama liječenja te tako utječu na kvalitetu života oboljele djece. Standardni onkološki protokoli, kod 25 – 40% djece, kao posljedicu imaju loš nutritivni status koji dovodi do niza komplikacija od kojih je, nažalost, najčešća kaheksija.

Nutritivnu potporu započeti što prije

Da bi se te komplikacije ublažile ili potpuno izbjegle, s nutritivnom potporom treba započeti što prije, vodeći pritom računa o specifičnostima bolesti svakoga pojedinog pacijenta. Kemoterapija i zračenje, uz stres i druge psihološke čimbenike, uvelike pridonose odbijanju hrane i gubitku apetita.

Da bi te posljedice bile što blaže, preporučuje se unos hrane velike nutritivne gustoće, koja pridonosi održavanju optimalne tjelesne mase i povećanju unosa energije te pozitivno utječe na tijek liječenja, a samim time i na kvalitetu života oboljele djece.

Kako izaći nakraj s nuspojavama terapije?

Pri liječenju djece s malignim bolestima redovito se pojavljuju nuspojave propisane terapije kao što su mučnina, povraćanje, mukozitis, metalni okus u ustima i pothranjenost. Metalni okus u ustima može se ublažiti konzumacijom hrane intenzivnijeg okusa na sobnoj temperaturi.

Mukozitis je česta i vrlo neugodna pojava kod koje, zbog oštećenja sluznice usne šupljine, dolazi do otežanog gutanja, a samim time i do problema s konzumacijom hrane i lijekova. Posebnu pozornost treba posvetiti higijeni usne šupljine, hranu umjereno začiniti te ju prilagoditi teksturom i temperaturom (izbjegavati krutu i vruću hranu). Pothranjenost, kao vrlo opasna nuspojava, povisuje rizik od infekcije, smanjuje podnošljivost liječenja te može dovesti do kaheksije.

Enteralni pripravci mogu biti međuobrok, zamjena za obrok ili dodatak obroku

Nedavna istraživanja pokazala su da je kaheksija zajedničko obilježje svih malignih tumora. Rast tumora može dovesti do raznih mehaničkih abnormalnosti gastrointestinalnog sustava koje onemogućavaju konzumaciju hrane i apsorpciju nutrijenata. Posljedice kaheksije jesu oslabljeni tjelesni status koji se manifestira gubitkom tjelesne mase – smanjenjem mišićne mase i masnog tkiva, lošijom kvalitetom života, smanjenjem tjelesne aktivnosti i sveukupnog preživljenja.

Za prikladno liječenje kaheksije iznimno je važno bolest prepoznati na vrijeme i uvesti odgovarajuću nutritivnu potporu da bi se spriječila pothranjenost. Kod kemoterapije i drugih onkoloških protokola liječenja u prehranu treba uvesti namirnice velike energetske i nutritivne gustoće kao što su enteralni pripravci, koje je potrebno prilagoditi dobi i stanju djeteta. Enteralni se pripravci daju kao međuobrok, zamjena za obrok ili uz glavni obrok, a mogu se prilagoditi pacijentovim željama dodavanjem raznih aroma. Tijekom liječenja djeteta koje boluje od maligne bolesti vrlo je važno prehranu prilagoditi stanju organizma, fazi liječenja i reakciji na terapiju, što znači da se svakom pacijentu individualno određuje nutritivni status na temelju kojeg se izrađuju personalizirani jelovnici.

Preporuke za prehranu djeteta koje boluje od maligne bolesti ističu:

  • veći broj obroka u danu koje je potrebno obogatiti kvalitetnim izvorima masti u obliku maslaca, maslaca od kikirikija, maslinova, lanena ili sezamova ulja te avokada
  • povećati dnevni unos namirnica biljnog podrijetla koje su izvor prehrambenih vlakana kao što su voće, povrće, orašasti plodovi, sjemenke i mahunarke
  • prednost dati cjelovitim žitaricama u odnosu prema obrađenima (integralna riža, tjestenina, kruh i pekarski proizvodi, zobene pahuljice)
  • ograničiti unos crvenog mesa i mesnih prerađevina koji su izvor zasićenih masti
  • od namirnica životinjskog podrijetla prednost valja dati ribi, peradi i jajima
  • tijekom dana u organizam unijeti adekvatnu količinu tekućine (u obliku vode, biljnih i voćnih čajeva te prirodnih sokova)
  • smanjiti unos jednostavnih šećera (keksi, kolači, bijeli kruh, bijela riža, tjestenina)
  • smanjiti unos grickalica i brze hrane
  • u stanju neutropenije izbjegavati unos hrane koja sadržava velik broj bakterija kao što su meki sirevi, nedovoljno termički obrađeno meso, školjke ili jaja
  • tijekom kemoterapije ne preporučuje se konzumiranje dodataka prehrani bez prethodne konzultacije s liječnikom.

Kad god je moguće, treba poticati hranjenje na usta tako da obroci koji se djetetu nude budu vizualno privlačni i lijepo servirani. Kad unos hrane na usta nije moguć, najprije se primjenjuje enteralno hranjenje pomoću nazogastrične sonde. Ako probavni sustav nije funkcionalan i ne može li se osigurati dovoljan unos hrane sondom, pristupa se parenteralnoj prehrani, odnosno prehrani putem krvožilnog sustava.

Zaključak

Učestalo procjenjivanje nutritivnog statusa te educiranje roditelja i obitelji o prikladnoj prehrani bitno utječu na kvalitetu života djece oboljele od malignih bolesti, što upućuje na zaključak da je odgovarajuća nutritivna potpora iznimno važna karika u lancu multidisciplinarnog pristupa s kojim se susrećemo pri liječenju pedijatrijskog onkološkog bolesnika.

Literatura

  1. Robinson DL, Loman DG, Balakas K, Flowers M. Nutritional Screening and Early Intervention in Children, Adolescents, and Young Adults With Cancer. J Pediatr Oncol Nurs 2012;29:346–55.
  2. Holcomb GW 3rd, Ziegler MM Jr. Nutrition and cancer in children. Surg Annu 1990;22:129–42.
  3. Pizzo PA, Poplack DA (ur.). Principles and Practice of Pediatric Oncology. 2. izd. Philadelphia, SAD: JB Lippincott Co.; 1993.
  4. Schoeman J. Nutritional assessment and intervention in a pediatric oncology unit. Indian J Cancer 2015;52(2):186–90.
  5. Kolaček S, Hojsak I, Niseteo T. Prehrana u općoj i kliničkoj pedijatriji. Zagreb: Medicinska naklada; 2017.
  6. Krznarić Ž, Vranešić Bender D, Ljubas Kelečić D, Reiner Ž, Tomek Roksandić S, Kekez D, Pavić T. Hrvatska smjernice za prehranu osoba starije dobi, II. dio – Klinička prehrana. Liječ Vjesn 2011;133:299–307.

 

Sljedeće pročitajte

Enteralna prehrana u pedijatriji – kada nam je potrebna? >>