Naslovnica
Jelovnici i recepti
Rječnik
Kratki savjeti
Kalkulator pothranjenosti
U mnogim dijelovima svijeta meso predstavlja glavni dio obroka. Nutritivno gledano, meso u prehrani čini značajan izvor proteina i masti, kao i esencijalnih vitamina i minerala poput željeza, cinka, vitamina A i vitamina B skupine. Međutim, brojna su istraživanja pokazala kako unos prerađenog (hrenovke, kobasice, salame), ali i neprerađenog crvenog mesa (teletina, junetina, govedina, janjetina, kozletina, svinjetina) povećava rizik od nekoliko vrsta karcinoma.
Karcinom dojke
Istraživanje iz 2018. godine pokazalo je da primjena hormona u prehrani životinja tijekom uzgoja može dovesti do ostataka hormona u hrani životinjskog porijekla i povećati rizik od razvoja estrogen pozitivnih (ER+) tumora dojke. Također, tijekom pripreme crvenog mesa na visokim temperaturama nastaju karcinogeni spojevi heterociklički amini koji mogu uzrokovati nastanak karcinoma dojke. Heterociklički amini i policiklički aromatski ugljikovodici su glavni čimbenici koji doprinose razvoju nekoliko vrsta karcinoma uključujući i karcinom dojke. Problematičnim spojevima u mesu mogu se smatrati i nitriti i hem željezo koji su sastojci za stvaranje karcinogenih nitrozamina. Velika studija koja je analizirala rezultate više istraživanja, a obuhvatila 200 tisuća ispitanica, pokazala je da prekomjeran unos crvenog i prerađenog mesa povećava rizik od karcinoma dojke kod žena u postmenopauzi. Izraženo u postotcima, najveći unos neprerađenog crvenog mesa povisuje rizik za razvoj karcinoma dojke za 6%, dok najviši unos prerađenog mesa povisuje rizik za 9%.
Određena su istraživanja pokazala da zamjena crvenog mesa bijelim mesom peradi u prehrani može smanjiti rizik od razvoja karcinoma dojke. Znanstvenici objašnjavaju da je moguće da meso peradi nosi niži rizik od razvoja karcinoma iz nekoliko razloga poput nižeg udjela zasićenih masti i hem željeza, niže stope mutagene aktivnosti odnosno sposobnosti izazivanja štetnih promjena na genima, ali i zbog činjenice da osobe koje izbjegavaju crveno meso, i radije biraju bijelo meso peradi, imaju općenito zdraviji način života.
Karcinom želuca
Hem željezo kojeg crveno meso sadrži u izobilju identificirano je kao čimbenik rizika za razvoj karcinoma želuca. Hem željezo sudjeluje u stvaranju nitrozoamina i sličnih spojeva i ima sposobnost uzrokovati oštećenja DNA i izazvati oksidativni stres u organizmu. Također, željezo je kritični čimbenik za rast bakterije Helicobacter pylori čija se infekcija povezuje s razvojem karcinoma želuca. Procjenjuje se da najviši unos crvenog mesa povećava rizik od razvoja karcinoma želuca za 37%, no valja imati na umu da postoje istraživanja koja nisu otkrila vezu između unosa crvenog i procesiranog mesa i karcinoma želuca. Moguće da je veza između hrane i karcinoma želuca složenija pa tako određene studije pokazuju kako kombinacija unosa alkohola, prerađene hrane, obilje soli i namirnica životinjskog porijekla povećava rizik od karcinoma želuca dok mediteranska prehrana, s visokim udjelom voća i povrća i bogata mikronutrijentima poput selena i vitamina C, ima zaštitni učinak. Maslinovo ulje kao glavni izvor masti u mediteranskoj prehrani moglo bi biti odgovorno za blagotvorni učinak s obzirom da se u nekim istraživanjima pokazalo da maslinovo ulje može ublažiti agresivnost tumora na način da utječe na molekularne promjene u tumorima poput sastava staničnih membrana i aktivnosti signalnih molekula što može dovesti do slabijeg množenja tumorskih stanica i njihovog većeg odumiranja (apoptoze).
Karcinom gušterače
Dok neka istraživanja pokazuju kako unos crvenog mesa, svih vrsta mesa i mesa pripremljenog na visokim temperaturama povećava rizik od karcinoma gušterače za čak 65%, druga pak nisu pronašla vezu između unosa mesa i karcinoma gušterače. Moguće objašnjenje različitih rezultata leži u polimorfizmu gena koji reguliraju metabolizam nekih komponenata prehrane i reguliraju antioksidativnu obranu. Najviše je onih istraživanja koja pokazuju da unos crvenog mesa pečenog na visokim temperaturama, posebice na roštilju, kao i procesiranog mesa povećava rizik od karcinoma gušterače. S razvojem karcinoma gušterače povezan je i unos kruha, riže i prženog povrća, dok je unos ribe povezan s nižim rizikom od karcinoma gušterače. Potencijalna veza između riže i kruha i karcinoma gušterače je spoj akrilamid koji nastaje pri obradi hrane bogate škrobom na visokim temperaturama.
Karcinom debelog crijeva
Epidemiološke studije pokazuju da je veći unos crvenog mesa povezan s povećanim rizikom od karcinoma kolorektuma. Osim spojeva koji nastaju prilikom pečenja mesa na visokim temperaturama, mogući utjecaj na rizik od razvoja od ovog karcinoma ima i crijevna mikrobiota koju oblikuje prehrana, a na koju visoki unos mesa može djelovati negativno.
Prehrana kod dijagnoze maligne bolesti
Sistematski pregled istraživanja objavljen 2020. godine pokazao je da ne postoji jasna povezanost između konzumacije mesa ili namirnica životinjskog porijekla i progresije karcinoma. Međutim, zapadnjački orijentirana prehrana koja obiluje visoko prerađenom hranom i karakterizira ju prekomjeran unos soli i šećera, potvrđeno je štetna za oboljele od karcinoma i može izazvati progresiju bolesti. Prehrana onkoloških bolesnika mora zadovoljavati specifične kriterije po pitanju unosa energije i proteina, a izbacivanje određenih skupina namirnica može pogoršati nutritivni status oboljelih umjesto pomoći u izlječenju. S obzirom da povećani unos proteina doprinosi porastu snage i mišićne mase u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću, unos proteina, uključujući i proteina životinjskog porijekla, može spriječiti gubitak mišićne mase koji ugrožava preživljenje i šanse za oporavak od maligne bolesti. Dugoročna konzumacija mesa relevantan je čimbenik u svrhu prevencije pojave različitih vrsta karcinoma, međutim kod liječenja već potvrđene maligne bolesti nema znanstvenih dokaza koji ukazuju na korist od izbacivanja mesa iz prehrane. Štoviše, u aktivnoj fazi onkološkog liječenja konzumacija mesa doprinosi lakšem postizanju adekvatnog unosa proteina i drugih nutrijenata bitnih za održavanje povoljnog nutritivnog statusa. Ipak, postoje uvjerljivi dokazi koji ukazuju da je mudro da prehrana onkoloških bolesnika dugoročno bude nalik mediteranskom tipu prehrane u kojem prevladavaju cjelovite žitarice, voće, povrće, maslinovo ulje, riba i orašasti plodovi, dok se meso na jelovniku ne pojavljuje često. Također, kod pripreme mesa, ali i drugih namirnica, valja birati nježnije kulinarske metode, a izbjegavati hranu pripremati na visokim temperaturama i roštilju s otvorenim plamenom.
Literatura:
- Sivasubramanian BP, Dave M, Panchal V, et al. Comprehensive Review of Red Meat Consumption and the Risk of Cancer. Cureus. 2023;15(9):e45324. Published 2023 Sep 15. doi:10.7759/cureus.45324
- Rinninella E, Mele MC, Cintoni M, Raoul P, Ianiro G, Salerno L, Pozzo C, Bria E, Muscaritoli M, Molfino A, Gasbarrini A. The Facts about Food after Cancer Diagnosis: A Systematic Review of Prospective Cohort Studies. Nutrients. 2020 Aug 5;12(8):2345. doi: 10.3390/nu12082345. PMID: 32764484; PMCID: PMC7468771.
