Glavni izbornik

04.03.2019.

Tjelesna aktivnost može pomoći pri održanju mišićne mase onkoloških bolesnika

Tjelesna je aktivnost definirana kao bilo koja radnja kojom se pokreću skeletni mišići te dovodi do potrošnje veće energije negoli u mirovanju. Tjelesna aktivnost bitna je iz više razloga, a poglavito da bi se održala ravnoteža između unesenih i potrošenih kalorija. Kontinuirano prisutan višak unesenih kalorija dovodi do povećanja tjelesne mase te povišenog rizika od više vrsta karcinoma.1 Međutim, tjelesna aktivnost može i sniziti rizik od nastanka karcinoma neovisno o utjecaju na pretilost. Postoje znanstveni dokazi da pretilost i sjedilački način života dovode i do ostalih kroničnih bolesti kao što su šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti i prerana smrt.2,3

Što smo novo saznali iz provedenih istraživanja?

Provedeno je mnogo znanstvenih istraživanja koja nedvojbeno pokazuju da postoji poveznica između povišenog rizika od nastanka karcinoma i tjelesne aktivnosti. Posebno je to zabilježeno kod karcinoma debelog crijeva. Naime, postoje dokazi da su pojedinci koji su se bavili tjelesnom aktivnosti imali 24% niži rizik od nastanka karcinoma debelog crijeva.4 Slični su rezultati dobiveni za rizik od nastanka karcinoma dojke i maternice.

Utječe li tjelesna aktivnost na sniženje rizika od nastanka karcinoma?

Načini na koje tjelesna aktivnost utječe na sniženje rizika od nastanka karcinoma uključuju utjecaj na razine hormona i faktora rasta koji djeluju na nastanak i napredovanje nekih vrsta karcinoma. Naime, dokazano je da tjelesna aktivnost utječe na sniženje inzulinske rezistencije (nemogućnosti stanica da reagiraju na inzulin) i razine šećera u krvi, djeluje protuupalno, poboljšava funkciju imunosnog sustava, ali i regulaciju peristaltike.

Tijekom onkološkog liječenja, ali i nakon njega, tjelovježba ima blagotvoran utjecaj na organizam. Dokazano smanjuje umor koji se javlja kao posljedica specifičnog onkološkog liječenja te pomaže pri održanju tjelesne mišićne mase. Tjelovježba popravlja raspoloženje i pridonosi ukupnoj kvaliteti života.

Kako odabrati prikladnu tjelesnu aktivnost?

Odabir vrste tjelesne aktivnosti ovisi o bolesnikovu trenutačnom stanju. Ne postoji idealna tjelesna aktivnost: već i ona najjednostavnija dovoljno je dobra. Preporučuje se umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od minimalno 30 minuta tijekom 5 dana u tjednu, primjerice, hodanje, ali i ples, plivanje, joga, pa čak i neki kućanski poslovi. Važne su ustrajnost i motivacija. U početku tjelesna aktivnost može biti laganija ili kraća, a s vremenom zahtjevnija i duljeg trajanja.5

Literatura

  1. Lauby-Secretan B, Scoccianti C, Loomis D, Grosse Y, Bianchini F, Straif K; International Agency for Research on Cancer Handbook Working Group. Body Fatness and Cancer – Viewpoint of the IARC Working Group. N Engl J Med 2016;375(8):794–8. doi: 10.1056/NEJMsr1606602.
  2. Biswas A, Oh PI, Faulkner GE, Bajaj RR, Silver MA, Mitchell MS, Alter DA. Sedentary time and its association with risk for disease incidence, mortality, and hospitalization in adults: a systematic review and meta-analysis. Ann Intern Med 2015;162(2):123–32.
  3. Ekelund U, Steene-Johannessen J, Brown WJ, Fagerland MW, Owen N, Powell KE i sur.; Lancet Physical Activity Series 2 Executive Committe; Lancet Sedentary Behaviour Working Group. Does physical activity attenuate, or even eliminate, the detrimental association of sitting time with mortality? A harmonised meta-analysis of data from more than 1 million men and women. Lancet 2016;388(10051):1302–10.
  4. Wolin KY, Yan Y, Colditz GA, Lee IM. Physical activity and colon cancer prevention: a meta-analysis. Br J Cancer 2009;100(4):611–6.
  5. Cancer Research UK. Physical activity and cancer. Dostupno na: https://www.cancerresearchuk.org/about-cancer/causes-of-cancer/physical-activity-and-cancer. Pristupljeno: 5. 10. 2018.

 

 

Ako želite, možete prijeći na sljedeću kategoriju članaka ili pomoću kalkulatora provjeriti jeste li u riziku od pothranjenosti.