Naslovnica
Jelovnici i recepti
Rječnik
Kratki savjeti
Kalkulator pothranjenosti
Tjelesna je aktivnost definirana kao bilo koja radnja kojom se pokreću skeletni mišići te dovodi do potrošnje veće energije negoli u mirovanju. Tjelesna aktivnost bitna je iz više razloga, a poglavito da bi se održala ravnoteža između unesenih i potrošenih kalorija. Kontinuirano prisutan višak unesenih kalorija dovodi do povećanja tjelesne mase te povišenog rizika od više vrsta karcinoma.1 Međutim, tjelesna aktivnost može i sniziti rizik od nastanka karcinoma neovisno o utjecaju na pretilost. Postoje znanstveni dokazi da pretilost i sjedilački način života dovode i do ostalih kroničnih bolesti kao što su šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti i prerana smrt.2,3
Što smo novo saznali iz provedenih istraživanja?
Provedeno je mnogo znanstvenih istraživanja koja nedvojbeno pokazuju da postoji poveznica između povišenog rizika od nastanka karcinoma i tjelesne aktivnosti. Posebno je to zabilježeno kod karcinoma debelog crijeva. Naime, postoje dokazi da su pojedinci koji su se bavili tjelesnom aktivnosti imali 24% niži rizik od nastanka karcinoma debelog crijeva.4 Slični su rezultati dobiveni za rizik od nastanka karcinoma dojke i maternice.
Utječe li tjelesna aktivnost na sniženje rizika od nastanka karcinoma?
Načini na koje tjelesna aktivnost utječe na sniženje rizika od nastanka karcinoma uključuju utjecaj na razine hormona i faktora rasta koji djeluju na nastanak i napredovanje nekih vrsta karcinoma. Naime, dokazano je da tjelesna aktivnost utječe na sniženje inzulinske rezistencije (nemogućnosti stanica da reagiraju na inzulin) i razine šećera u krvi, djeluje protuupalno, poboljšava funkciju imunosnog sustava, ali i regulaciju peristaltike.
Tijekom onkološkog liječenja, ali i nakon njega, tjelovježba ima blagotvoran utjecaj na organizam. Dokazano smanjuje umor koji se javlja kao posljedica specifičnog onkološkog liječenja te pomaže pri održanju tjelesne mišićne mase. Tjelovježba popravlja raspoloženje i pridonosi ukupnoj kvaliteti života.
Kako odabrati prikladnu tjelesnu aktivnost?
Odabir vrste tjelesne aktivnosti ovisi o bolesnikovu trenutačnom stanju. Ne postoji idealna tjelesna aktivnost: već i ona najjednostavnija dovoljno je dobra. Preporučuje se umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od minimalno 30 minuta tijekom 5 dana u tjednu, primjerice, hodanje, ali i ples, plivanje, joga, pa čak i neki kućanski poslovi. Važne su ustrajnost i motivacija. U početku tjelesna aktivnost može biti laganija ili kraća, a s vremenom zahtjevnija i duljeg trajanja.5
Literatura
- Lauby-Secretan B, Scoccianti C, Loomis D, Grosse Y, Bianchini F, Straif K; International Agency for Research on Cancer Handbook Working Group. Body Fatness and Cancer – Viewpoint of the IARC Working Group. N Engl J Med 2016;375(8):794–8. doi: 10.1056/NEJMsr1606602.
- Biswas A, Oh PI, Faulkner GE, Bajaj RR, Silver MA, Mitchell MS, Alter DA. Sedentary time and its association with risk for disease incidence, mortality, and hospitalization in adults: a systematic review and meta-analysis. Ann Intern Med 2015;162(2):123–32.
- Ekelund U, Steene-Johannessen J, Brown WJ, Fagerland MW, Owen N, Powell KE i sur.; Lancet Physical Activity Series 2 Executive Committe; Lancet Sedentary Behaviour Working Group. Does physical activity attenuate, or even eliminate, the detrimental association of sitting time with mortality? A harmonised meta-analysis of data from more than 1 million men and women. Lancet 2016;388(10051):1302–10.
- Wolin KY, Yan Y, Colditz GA, Lee IM. Physical activity and colon cancer prevention: a meta-analysis. Br J Cancer 2009;100(4):611–6.
- Cancer Research UK. Physical activity and cancer. Dostupno na: https://www.cancerresearchuk.org/about-cancer/causes-of-cancer/physical-activity-and-cancer. Pristupljeno: 5. 10. 2018.
Ako želite, možete prijeći na sljedeću kategoriju članaka ili pomoću kalkulatora provjeriti jeste li u riziku od pothranjenosti.
