28.02.2019.

Zalihe vitamina D smanjuju se u zimskim mjesecima i sa starenjem

Vitamin D esencijalan je vitamin iz skupine vitamina topljivih u mastima. Često se naziva i sunčanim vitaminom, a zbog njegove steroidne strukture i specifičnih obilježja mogli bismo ga prije svrstati u hormone nego u vitamine. Za razliku od ostalih vitamina koji se u organizam mogu unositi samo prehranom ili dodacima prehrani, vitamin D može se sintetizirati u organizmu, točnije u koži pod utjecajem Sunčeva zračenja.

Nedostatak vitamina D u razvijenim je zemljama sve češći, a povezuje se s pojavom osteoporoze, povišenim rizikom od padova i fraktura. Istraživanja pokazuju da se neadekvatne vrijednosti vitamina D u krvi bilježe u 40 – 50% populacije. Zalihe vitamina D smanjuju se sa starenjem, posebice tijekom zime. Velika učestalost njegova nedostatka javnozdravstveni je problem koji se može korigirati prikladnom nadomjesnom primjenom vitamina D, a posebna korist uočena je u pogledu zdravlja kosti i mišića te izvanskeletnih učinaka poput funkcije imunosnog, endokrinog i neurološkog sustava.

Čimbenici rizika od nedostatka vitamina D

Definirani su specifični čimbenici rizika, kao i populacijske skupine kod kojih se može očekivati pojava nedostatka vitamina D. To su osobe koje se rijetko izlažu suncu, nose zaštitnu odjeću i rabe sredstva za zaštitu od sunca, osobe tamnije puti te pretile osobe. Rizične skupine koje također mogu biti zahvaćene nedostatkom vitamina D jesu osobe starije dobi, trudnice, hospitalizirani pacijenti, osobe s bolestima jetre i bubrega te oboljeli od osteoporoze.

Izvori vitamina D u hrani

Hranom u organizam unosimo vitamin D3 (kolekalciferol) i vitamin D2 (ergokalciferol). Smatra se da organizam bolje iskorištava oblik D3 pa se stoga posljednjih godina u lijekovima i dodacima prehrani uglavnom nalazi taj oblik. Hrana bogata vitaminom D uključuje ribu (tuna, sardine, skuša, bakalar, haringa, losos), škampe, goveđu jetru, žumanjak, sir i mliječne proizvode, neke vrste gljiva te kvasac. Današnje tržište nudi i obogaćene prehrambene proizvode poput margarina, mlijeka, cjelovitih žitarica i voćnih sokova koji osiguravaju potreban unos vitamina D.

Nova otkrića o vitaminu D i njegovu utjecaju na organizam

Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da povoljan status vitamina D u organizmu osigurava znatnu dobrobit za zdravlje. Poznata je uloga vitamina D u povećanju apsorpcije kalcija, minerala koji je važan za zdravlje kostiju. Može sniziti rizik od lomova i gubitka koštanog tkiva te poboljšati oporavak nakon prijeloma.

Istraživanja su pokazala da osobe koje imaju poželjne razine vitamina D imaju i niži rizik od razvoja bolesti srca; održavanje te razine može utjecati i na povećanje snage mišića. Vitamin D važan je radi prevencije karcinoma i dijabetesa, a povezuje se i s poboljšanjem kognitivnih sposobnosti te nižim rizikom od kroničnog umora i boli.

Koliko se vitamina D preporučuje?

Američke preporuke (Institute of Medicine) iz 2011. godine za zdravu populaciju savjetuju unos od 400 IJ (internacionalnih jedinica) vitamina D na dan kod djece do godinu dana, 600 IJ vitamina D na dan za osobe od 1 do 70 godina te 800 IJ vitamina D na dan za starije od 70 godina. Ti su unosi višestruko veći od onih u trenutačnim europskim preporukama koji iznose 400 IJ za dojenčad i 200 IJ za ostalu populaciju. Stoga i Europa razmatra preporuke za povećanje unosa vitamina D, što se može zadovoljiti jedino s pomoću pripravaka, odnosno dodataka prehrani, budući da je sadržaj tog vitamina u hrani vrlo skroman.

S druge strane, osobama kojima prijeti rizik od nedostatka vitamina D preporučuju se znatno više preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1500 do 2000 IJ. Sve te spoznaje upućuju na to da je doista korisno preventivno uzimati više doze vitamina D (1000 – 2000 IJ), budući da živimo na području koje je tijekom jesenskih i zimskih mjeseci često bez dovoljne količine Sunčeva zračenja. Osobama kojima je laboratorijskim određivanjem potvrđen nedostatak vitamina D u krvi preporučuju se višestruko više doze vitamina D tijekom nekoliko tjedana, pod nadzorom mjerodavnog liječnika.

Literatura

  1. Bischoff-Ferrari HA, Dietrich T, Orav EJ, Dawson-Hughes B. Positive association between 25-hydroxy vitamin D levels and bone mineral density: a population-based study of younger and older adults. Am J Med 2004;116(9):634–9.
  2. Institute of Medicine (US) Committee to Review Dietary Reference Intakes for Vitamin D and Calcium. U: Ross AC, Taylor CL, Yaktine AL, Del Valle HB (ur.). Dietary Reference Intakes for Calcium and Vitamin D. Washington (DC): National Academies Press (US); 2011.
  3. Vranešić Bender D, Giljević Z, Kušec V, Laktašić Žerjavić N, Bošnjak Pašić M, Vrdoljak E, Ljubas Kelečić Dina, Reiner Ž, Anić B, Krznarić Ž. Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih. Liječ Vjesn 2016;138(5–6):121–32.

 

Sljedeće pročitajte

Što su proteini i zašto su nam nužni? >>