Zašto je vašem djetetu važno osigurati dovoljan unos vitamina D?

Glavna uloga vitamina D jest održavanje normalne razine kalcija u krvi kontroliranjem njegove apsorpcije i skladištenja u kostima. Vitamin D sudjeluje i u regulaciji metabolizma fosfora. Budući da kontrolira apsorpciju kalcija i fosfora, vitamin D nuždan je za rast, razvoj i zdravlje kostiju i zuba.

Nedostatak vitamina D u djece

Ako se tijekom djetinjstva ne osigura dovoljan unos vitamina D, postoji mogućnost za razvoj rahitisa i osteomalacije. Osim što utječe na zdravlje kostiju, vitamin D pridonosi održavanju normalne funkcije mišića, stoga nije čudno da dojenčad i djeca u koje je utvrđen znatan nedostatak vitamina D imaju povišen rizik od zakasnjeloga motoričkog razvoja, mišićne hipotonije i slabosti. Uloga vitamina D u dojenčadi i djece važna je i radi prevencije autoimunosnih bolesti (astma, dijabetes tipa 1), infektivnih bolesti (respiratorne infekcije, gripa) te bolesti srca i krvožilja.

Rezultati istraživanja o unosu vitamina D u dojenčadi i djece pokazuju da je on nedostatan, pa i uz dodatke prehrani. Učestalost nedostatka vitamina D u dojenčadi i male djece u Europi kreće se od 10 do 30%, čak i u populaciji kod koje je uočena veća učestalost uzimanja vitamina D u obliku dodataka prehrani, što upućuje na to da endogena sinteza vitamina D ne može nadomjestiti nedovoljan unos hranom i prehrambenim dodacima.

Nedostatak vitamina D čest je među zdravom dojenčadi, djecom i adolescentima u Europi, posebno u određenim rizičnim skupinama koje obuhvaćaju dojenu dojenčad majka koje ne primjenjuju preporuke za nadomjesnu primjenu vitamina D, zatim djecu i adolescente tamnije puti i one što žive u sjevernom dijelu hemisfere. Nadalje, nedostatak se pojavljuje u djece koja se rijetko i kratko izlažu suncu te u pretile djece. Rizična skupina za razvoj nedostatka ovog vitamina jesu i djeca koja pate od kroničnih bolesti jetre, bubrega ili crijeva.

Tko je pod rizikom od nedostatka i izvora vitamina D

Iako se na koncentraciju vitamina D može utjecati izlaganjem suncu te se smatra da djeca svjetlije puti izlaganjem lica i ruku Sunčevoj svjetlosti 20 do 30 minuta na tjedan mogu sebi priskrbiti dovoljnu količinu tog vitamina, velik udio u unosu vitamina D imaju i prehrambeni izvori, posebno u godišnjim dobima kada je manje sunčanih sati pa je izlaganje suncu ograničeno. Prehrambeni izvori vitamina D uključuju uglavnom namirnice životinjskog podrijetla kao što su jetra, masna i plava riba te žumanjak.

Osim jasno utvrđene poveznice profilakse vitaminom D i razvoja rahitisa, postoje indicije da bi preventivna primjena vitamina D mogla utjecati na razvoj kardiovaskularnih, alergijskih, infektivnih i autoimunosnih bolesti te, posebice, dijabetesa tipa 1.

Koliko se vitamina D preporučuje pedijatrijskoj populaciji?

Preporučene doze vitamina D jesu 10 µg (400 IJ) na dan do prve godine života, a promicanje te javnozdravstvene mjere dužnost je pedijatara i ostalih zdravstvenih djelatnika. Nakon prve godine preporučene dnevne potrebe povećavaju se na 15 µg (600 IJ) na dan.

Literatura

• Braegger C, Campoy C, Colomb V, Decsi T, Domellof M, Fewtrell M, Hojsak I, Mihatsch W, Molgaard C, Shamir R, Turck D, van Goudoever J; ESPGHAN Committee on Nutrition. Vitamin D in the healthy European pediatric population. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2013:56(6):692–701.
• Grossman Z, Hadjipanayis A, Stiris T, Del Torso S, Mercier JC, Valiulis A, Shamir R. Vitamin D in European children – Statement from the European Academy of Paediatrics (EAP). Eur J Pediatr 2017;176(6):829–31.

Ako želite, možete prijeći na sljedeću kategoriju članaka ili pomoću kalkulatora provjeriti jeste li u riziku od pothranjenosti.