Karcinom debelog crijeva

Karcinom debelog crijeva jedan je od najčešćih sijela karcinoma, odmah nakon karcinoma pluća (u muškaraca) i karcinoma dojke (u žena). Pogađa gotovo jednako i žene i muškarce, a posljednjih godina incidencija i mortalitet od karcinoma debelog crijeva su u porastu, posebice među mlađom populacijom.

Ova vrsta zloćudnog tumora nastaje zbog promjena na stanicama epitela debelog crijeva, a smatra se da je za pojavu ove maligne bolesti odgovorno međudjelovanje različitih čimbenika.

Rizični čimbenici

Postoje određeni čimbenici koji povećavaju rizik za razvoj karcinoma debelog crijeva na koje ne možemo utjecati:

• dob (osobe iznad 50 godina)
• upalne bolesti crijeva
• celijakija
• obiteljske polipoze
• postojanje karcinoma debelog crijeva u obiteljskoj anamnezi

Međutim, na određene rizične čimbenike moguće je utjecati jer su povezani s načinom života:

• prekomjerna tjelesna masa ili pretilost
• pušenje
• pretjerani unos alkohola
• sjedilački način života
• pretjerani unos procesirani mesnih proizvoda

Stadiji bolesti

Stadiji karcinoma debelog crijeva objašnjavaju koliko je ova maligna bolest uznapredovala, a njegovo određivanje je važno kako bi se utvrdio optimalni plan liječenja. Stadiji se definiraju na sljedeći način:

• Stadij 0: postojanje abnormalnih stanica ograničeno je samo na unutarnji sloj sluznice debelog crijeva. Ovaj stadij je poznat kao karcinom in situ.
• Stadij 1: karcinom se proširio u druge slojeve sluznice debelog crijeva. Nije zahvatio limfne čvorove, ni druge dijelove tijela.
• Stadij 2: karcinom se proširio na sve slojeve debelog crijeva, ili kroz zid do okolnog tkiva, ali nije zahvatio limfne čvorove.
• Stadij 3: karcinom se proširio na limfne čvorove, ali nije metastazirao u udaljene organe.
• Stadij 4: karcinom je metastazirao u udaljene organe.

Simptomi

Budući da karcinomi debelog crijeva rastu sporo, do pojave prvih simptoma uglavnom može proći dugo vremensko razdoblje. Stoga je od izuzetne važnosti provoditi redovite kontrolne sistematske preglede te se odazvati na poziv za testiranje od strane Nacionalnog programa ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva koji je usvojen 2007. godine. Ciljna skupna ovog programa su zdrave osobe oba spola u dobi 50 do 74 godine s uobičajenim rizikom za razvoj debelog crijeva. 

U ranim stadijima bolesti simptomi često nisu prisutni, a ako se to ipak dogodi, najčešće je riječ o sljedećim simptomima: 

• promjene u konzistenciji stolice (zatvor, proljev)
• promjene u boji stolice
• promjene u obliku stolice
• rektalno krvarenje
• pretjerano stvaranje plinova
• grčevi u abdomenu

U kasnijim stadijima karcinoma debelog crijeva, mogu se javiti i drugi simptomi kao što su:

• umor 
• neobjašnjiva slabost
• neželjeni gubitak tjelesne mase
• promjene u stolici koje traju dulji vremenski period
• osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva
• povraćanje

Dijagnoza

Ako liječnik tijekom uzimanja anamneze iz postojećih simptoma posumnja na malignu bolest debelog crijeva osoba se prije svega upućuje na laboratorijske pretrage vađenja krvi kako bi se dobila kompletna krvna slika, te na testiranje stolice na skriveno (okultno) krvarenje. Osim toga, može se provoditi i ultrazvuk abdomena te digitorektalni pregled. 

Najboljom dijagnostičkom pretragom kod ove vrste maligne bolesti smatra se kolonoskopija. Ako se tijekom ovog pregleda pronađe neka promjena u crijevu, poput polipa ili neke druge izrasline, liječnik će donijeti odluku o uklanjanju kako bi se provela histološka analiza. 

Ako se nakon spomenutih pretraga potvrdi dijagnoza karcinoma debelog crijeva potrebno je učiniti i CT analizu abdomena, rentgensku snimku prsišta, kao i rutinske laboratorijske pretrage kako bi se utvrdilo je li došlo do metastaziranja bolesti i procijenilo opće stanje bolesnika.

Liječenje

Ovisno o stadiju bolesti, postoji nekoliko načina liječenja karcinoma debelog crijeva.

• Kirurško liječenje – u najranijim stadijima bolesti vrlo često je moguće kirurški odstraniti karcinogene polipe, a ako polip nije zahvatio zid crijeva, šanse za pozitivnim ishodom su vrlo dobre. S druge strane, ako se tumor proširio na zid crijeva, bit će potrebno kirurški odstraniti zahvaćeni dio kolona ili rektuma te susjednih limfnih čvorova, a ostatak zdravog dijela crijeva spojiti s rektumom. Ako ta mogućnost ne postoji, bit će potrebno napraviti trajnu kolostomu.
• Kemoterapija – uključuje uzimanje lijekova koji ubijaju stanice karcinoma. S kemoterapijom se najčešće započinje nakon kirurškog liječenja, a cilj je uništiti zaostale karcinogene stanice, odnosno kontrolirati rast tumora.
• Radioterapija – koristi snažan snop energije za ciljanje i uništavanje tumorskih stanica prije i poslije operacije. Terapija zračenjem se obično provodi uz kemoterapiju.

Ako želite, možete prijeći na sljedeću kategoriju članaka ili pomoću kalkulatora provjeriti jeste li u riziku od pothranjenosti.