Što je neutropenija?
Neutropenija je hematološki poremećaj karakteriziran smanjenim brojem neutrofila u krvi. Neutrofili čine više od 70% bijelih krvnih stanica, pa smanjenje ukupnog broja bijelih krvnih stanica obično znači smanjenje i ukupnog broja neutrofila. Neutrofili su prvi stanični obrambeni sustav protiv različitih patogenih mikroorganizama poput bakterija, virusa ili gljivica. Težina neutropenije razmjerna je riziku infekcije, a osobe kojima je maligna bolest dodatno oslabila imunosni sustav sklone su razvoju akutne teške neutropenije koja može brzo pogodovati fatalnim infekcijama.
Interdisciplinarni timovi koji sudjeluju u liječenju onkoloških pacijenata osmislili su način prehrane kako bi ograničili unos patogenih mikroba u probavni sustav. Studije pokazuju kako su iz hrane izolirani različiti bakterijski sojevi poput Enterobacter, Pseudomonas ili Klebsiella, posebno iz svježeg voća i povrća. Ingestija kontaminiranog voća i povrća kao izvor patogena može uzrokovati različite infekcije koje mogu biti i fatalne, stoga postulati neutropenijske prehrane nalažu kako je termička obrada kojom se uništavaju svi patogeni nužna.
Posebnosti neutropenijske prehrane
Prehrana s niskim udjelom bakterija, kao i prehrana koja se temelji na namirnicama koje su isključivo termički obrađene sinonimi su neutropenijske prehrane. Neutropenijska dijeta nije standardizirana, razlikuje se od slučaja do slučaja te isključuje velik dio nutritivno vrijednih namirnica. Ovakav način prehrane karakterizira konzumacija namirnica koje su termički obrađene kako bi se minimizirao unos bakterija iz hrane i time spriječio razvoj potencijalnih infekcija. Namirnice koje se smatraju sigurnima uključuju pasterizirano mlijeko i mliječne proizvode, kuhano i smrznuto povrće, voće s debelom korom poput banane, konzervirano voće, voćni sokovi, džemovi i kompoti, dobro termički obrađeno meso, jaja i riba. Namirnice koje se preporuča izbjegavati su mliječni proizvodi od nepasteriziranog mlijeka (primjerice sirevi s plemenitom plijesni), svježe voće i povrće, uključujući salate, svježe začinsko bilje, sušeno voće i nepasterizirane svježe cijeđene sokove od voća i povrća, te sirovo i nedovoljno termički obrađeno meso, jaja, riba (npr. sushi, carpaccio), meko kuhanih jaja ili različitih mesnih delikatesa. Također, važno je obratiti pažnju i na način pripreme i rukovanja hranom. Preporuča se konzumirati hranu neposredno nakon otvaranja ili pripreme, a hranu i piće potrebno je poslužiti u sterilnim posudama. Također, je izuzetno važno održavati higijenu ruku i radnih površina na kojima se hrana priprema, a kvarljive namirnice potrebno je skladištiti na ispravan način.
Onkološki pacijenti – ugrožena skupina
Neutropenija se vrlo često javlja kao nuspojava onkološkog liječenja, pa su onkološki pacijenti jedna od najosjetljivijih skupina. Procjenjuje se da 10% do čak 50% svih pacijenata s malignim bolestima razvije neutropeniju tijekom neke od odabranih terapijskih metoda. Kod hematoloških pacijenata posebno zabrinjava što je gotovo 80% bolesnika u opasnosti od razvoja neutropenije, pa je kod njih potreban poseban oprez.
Riječ znanstvenika
Nekoliko desetljeća neutropenijska prehrana propisivala se rutinski ne razmišljajući o potencijalno negativnim posljedicama primjene ovako restriktivnog načina prehrane. Postoje različite interpretacije ovakvog načina prehrane u različitim bolničkim centrima diljem svijeta, ali ne postoje standardizirane smjernice kao što je slučaj s drugim bolestima i stanjima.
Neke od randomiziranih kontroliranih studija pokazale su da ovaj način prehrane nije korisniji za prevenciju infekcija od uobičajenog načina prehrane. Također, istraživanja pokazuju da je pridržavanje općih savjeta za sprječavanje različitih infekcija koje se mogu prenositi hranom dovoljna zaštita od nepoželjnih mikroorganizama.
Provedene su brojne znanstvene studije koje su imale oprečne zaključke, stoga se još uvijek sa sigurnošću ne može reći postoji li opravdan razlog zbog kojeg se stroga neutropenijska prehrana savjetuje i provodi.
Osim što je ovakav poseban način prehrane vrlo restriktivan i teško se provodi, može i ugroziti nutritivni status onkoloških pacijenata koji inače pripadaju skupini koja ima povećani rizik od malnutricije. Stoga se onkološkim pacijentima savjetuje da ne uvode novi način prehrane na svoju ruku, već da se savjetuju sa stručnom osobom poput liječnika specijalista, liječnika obiteljske medicine ili kliničkog nutricionista koji ih može uputiti kako si najbolje mogu pomoći ovisno o bolesti ili stanju u kojem se nalaze. Neutropenijska dijeta nadopunjena pripravcima iz skupine hrane za posebne medicinske potrebe može zadovoljiti sve potrebe bolesnika, ali se treba provoditi pod stručnim nadzorom.