Smijem li piti mlijeko nakon dijagnoze maligne bolesti?

Postavljanje dijagnoze maligne bolesti otvara brojna pitanja, među kojima se jedno od najčešćih odnosi na prehranu – konkretno, smije li se nastaviti s konzumacijom mlijeka? Iako se mlijeko tradicionalno smatra vrijednim izvorom kalcija, vitamina D i proteina, suvremena istraživanja ukazuju da bi neke njegove komponente mogle biti povezane s razvojem pojednih vrsta karcinoma. Zbog različitih  rezultata u dostupnim znanstvenim studijama, preporuke je potrebno prilagoditi svakom pojedincu, uz oslanjanje na najnovije znanstvene dokaze.

Mlijeko i karcinom dojke

Novija istraživanja upućuju na to da komercijalno kravlje mlijeko sadrži nekoliko biološki aktivnih tvari koje mogu utjecati na razvoj karcinoma dojke. Među najvažnijima su IGF-1 (inzulinu sličan faktor rasta 1), estrogeni i egzosomske mikroRNK, poput miR-148a i miR-21. IGF-1 je prirodni hormon koji potiče rast stanica u tijelu. Estrogeni su spolni hormoni koji također mogu utjecati na rast stanica, posebno u tkivu dojke. MikroRNK, poput miR-148a i miR-21, su male molekule koje sudjeluju u regulaciji gena, a neka istraživanja pokazuju da bi mogle igrati ulogu u razvoju raka.

IGF-1 koji se ne uništava pasterizacijom potiče brže dijeljenje i umnožavanje stanica i sprječava prirodnu smrt stanica - proces kojim tijelo inače uklanja oštećene ili nepotrebne stanice. Kombinacija ovih dvaju učinaka može pridonijeti razvoju raka jer dolazi do prekomjernog rasta stanica koje se ne uklanjaju na vrijeme.

Estrogeni u mlijeku, osobito iz gravidnih krava, uključuju visoke razine estrona i estradiola, koji mogu stimulirati razvoj hormonski ovisnog karcinoma dojke.

Egzosomske mikroRNK molekule preživljavaju pasterizaciju te mogu ući u organizami utjecati na način na koji se geni „uključuju“ ili „isključuju“povezujući se s regulatornim putevima rasta tumora. 

Osim toga, mlijeko može sadržavati kontaminante poput aflatoksina, bisfenola A (BPA), pesticida i mikroplastike, što dodatno povećava njegov potencijalni rizik. Sve navedene molekule mogu djelovati sinergijski, osobito u slučaju hormonski ovisnog karcinoma dojke, potičući aktivaciju signalnih (puteva poput mTORC1) koji pridonose rastu i otpornosti karcinoma.

Mlijeko i karcinom prostate

Prema rezultatima sustavnih pregleda,analiza i meta-analiza, visok unos mlijeka i mliječnih proizvoda može biti povezan s neznatno povećanim rizikom od raka prostate, iako rezultati nisu dosljednii često su metodološki ograničeni. Najveći rizik primijećen je kod unosa obranog i poluobranog mlijeka, dok je punomasno mlijeko u nekim studijama povezano s povećanom smrtnošću, ali i nižim rizikom razvoja bolesti. Sir i jogurt uglavnom nisu pokazali povećanje rizika, a neki rezultati upućuju i na zaštitni učinak.

Biološki mehanizmi koji bi mogli objasniti povezanost mlijeka s karcinomom prostate uključuju djelovanje IGF-1, no dostupni podaci ne podržavaju strogu zabranu mlijeka u prehrani kod ovih bolesnika. Umjerena i promišljena konzumacija, uz praćenje stručnih preporuka, ostaje najbolji pristup.

Mlijeko i karcinom mokraćnog mjehura

Prema rezultatima jedne velike meta-analize, umjerena konzumacija mlijeka i fermentiranih mliječnih proizvoda, poput jogurta, povezana je sa smanjenim rizikom od karcinoma mokraćnog mjehura. Pokazalo se da i visoka konzumacija ovih proizvoda može imati zaštitni učinak, što se objašnjava prisutnošću bioaktivnih tvari poput kalcija, vitamina D, kazeina, laktoze i probiotika.

Nasuprot tome, visoka konzumacija punomasnog mlijeka pokazala je povećani rizik od ovog karcinoma, vjerojatno zbog većeg udjela zasićenih masti. Za proizvode poput sira i maslaca nije utvrđena značajna povezanost s rizikom, što dodatno potvrđuje kompleksnost utjecaja različitih vrsta mliječnih proizvoda. Zanimljivo je da su se zaštitni učinci posebno istaknuli u azijskim populacijama, vjerojatno zbog genetskih i prehrambenih razlika.

Mlijeko i karcinom debelog crijeva

Veza između unosa mliječnih proizvoda i karcinoma debelog crijeva pokazuje mješovite rezultate. Neka istraživanja upućuju na potencijalno zaštitne učinke mlijeka i fermentiranih mliječnih proizvoda. S druge strane, u pojedinim studijama zabilježena je povezanost svakodnevne konzumacije određenih proizvoda s povećanim rizikom od kolorektalnog karcinoma.

Posebno je naglašena uloga masnoća u mliječnim proizvodima, poput punomasnih sireva i fermentiranih mliječnih proizvoda,a koji sadrže veće količine zasićenih masti. Ove tvari mogu povećati izlučivanje žučnih kiselina koje, u povišenim koncentracijama, potencijalno doprinose oštećenju DNA i razvoju karcinoma. Međutim, u većini slučajeva, konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda pokazuje neutralan ili blago zaštitni učinak, osobito ako se konzumiraju u umjerenim količinama.

Zaključak

Ukupni podaci o povezanosti mliječnih proizvoda s razvojem karcinoma još uvijek nisu dovoljno jasni, a često su i  kontradiktorni. Iako su neki oblici mliječnih proizvoda, poput fermentiranih, povezani sa zaštitnim učincima, drugi – osobito punomasni i prerađeni proizvodi – mogu predstavljati potencijalni rizik, ovisno o vrsti karcinoma i količini unosa.

Umjerenost, kvaliteta proizvoda (npr. biranje fermentiranih i organskih mliječnih proizvoda), te individualni pristup prehrani, uz savjetovanje s nutricionistima i liječnicima, ključni su za donošenje informiranih odluka. Ne postoji jedinstven odgovor na pitanje smije li osoba nakon dijagnoze maligne bolesti piti mlijeko – odgovor ovisi o vrsti raka, stanju bolesnika, terapiji i cjelokupnom prehrambenom obrascu.

Izvori: 

Scialo, T. E., Pace, C. M., & Abrams, D. I. (2024). The Dairy and Cancer Controversy: Milking the Evidence. Current oncology reports, 26(3), 191–199. 

Melnik, B. C., John, S. M., Carrera-Bastos, P., Cordain, L., Leitzmann, C., Weiskirchen, R., & Schmitz, G. (2023). The Role of Cow's Milk Consumption in Breast Cancer Initiation and Progression. Current nutrition reports, 12(1), 122–140. 

Tayyem, R. F., Bawadi, H. A., Shehadah, I., AbuMweis, S. S., Agraib, L. M., Al-Jaberi, T., Al-Nusairr, M., Heath, D. D., & Bani-Hani, K. E. (2016). Meats, milk and fat consumption in colorectal cancer. Journal of human nutrition and dietetics : the official journal of the British Dietetic Association, 29(6), 746–756. 

Bermejo, L. M., López-Plaza, B., Santurino, C., Cavero-Redondo, I., & Gómez-Candela, C. (2019). Milk and Dairy Product Consumption and Bladder Cancer Risk: A Systematic Review and Meta-Analysis of Observational Studies. Advances in nutrition (Bethesda, Md.), 10(suppl_2), S224–S238. 

Green, C. J., de Dauwe, P., Boyle, T., Tabatabaei, S. M., Fritschi, L., & Heyworth, J. S. (2014). Tea, coffee, and milk consumption and colorectal cancer risk. Journal of epidemiology, 24(2), 146–153.